Fatos Querimaj i Ivana Marija Vidović Solisti Dubrovačkog simfonijskog orkestra

Na oduševljenje Dubrovačkih simfoničara, publike i uzvanika na koncertu u sklopu Epidaurus Festivala u Cavtatu, 29.09.2007. godine, Fatos Querimaj, albanski klarinetist i dubrovačka pijanistica Ivana Marija Vidović nastupiti će 25. listopada, 2007. godine u 21.h u tvrđavi Revelin u Dubrovniku, kao solisti s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom uz palicu šefa-dirigenta Zlatana Srzića. Na programu su djela Carl Maria von Weber: "Concertino za klarinet i orkestar u C/Es duru", op. 26., J. 109, Joaquín Turina: "Simfonijska Rapsodija" (Rapsodia Sinfónica) za klavir i gudače, op. 66, te Wolfgang Amadeus Mozart: " 41. Simfonija u C duru", KV 551, "Jupiter".

Dubrovački simfonijski orkestar
Dubrovački simfonijski orkestar djeluje od 1925. godine, najprije kao Dubrovačka filharmonija, zatim kao Gradski orkestar, a potom - do 1992. godine - kao Festivalski orkestar. Orkestar tvore akademski glazbenici koji su znanje uglavnom stjecali na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a neki su se potom usavršavali u Moskvi, Petrogradu i Parizu. Iza Orkestra su brojni nastupi u Hrvatskoj i u inozemstvu, u mnogim europskim zemljama te u SAD-u. Njegov se repertoar sastoji od djela baroknih, klasičkih i romantičkih skladatelja, koje orkestar izvodi u dubrovačkom Kneževu dvoru, u gradskim crkvama i na trgovima. Lovro pl. Matačić, Antonio Janigro, Zubin Mehta, Kiril Kondrašin, Ernst Märzendorfer, Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Anton Nanut, Ivan Dražinić, Frano Krasovac, David Ojstrah, lord Yehudi Menuhin, Mstislav Rostropovič, Svjatoslav Richter, Henryk Szeryng, Uto Ughi, Christoph Eschenbach, Justus Frantz, Ivo Pogorelić, Stefan Milenkovich, Mischa Maisky, Jurij Bašmet, Julian Rachlin i Michel Legrand samo su neki od dirigenata i solista koji su nastupili uz orkestar čiji je novi šef-dirigent zagrebački umjetnik Zlatan Srzić.

Fatos Querimaj (Qerimi) - klarinet
Potjeće iz veoma poznate albanske glazbene obitelji, koja je odigrala mnogo u kultiviranju i propagiranju albanske glazbe uopće. Diplomirao je klarinet i kompoziciju na Akademiji u Tirani, 1982. godine. Danas radi u svojstvu asistenta na akademiji u Tirani, gdje je i voditelj odjeljenja za puhačke instrumente. G. Qerimi ima veoma bogatu umjetničku karijeru ne samo kao solist na klarinetu, već i kao skladatelj. Mnogo nastupa kao solist na svom instrumentu na brojnim recitalima, te s orkestrom Albanske radio televizije. Osnivač je i član dvaju komornih orkestara pri akademiji pod imenom "Novi Albanski glazbeni kvartet", te član klarinet kvarteta. Fatos je dosta nastupao i van svoje domovine: u Grčkoj, Italiji, Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj, Srbiji, Engleskoj, Hrvatskoj itd.

Fatos svira razne stilove glazbe, od klasike do suvremene kao Webern, Debussy, Poulenc, Stravinsky, Boulez, Copland itd. Skladatelj je i sam nekolicine simfonijskih djela, baleta i komorne glazbe, te je nagrađen s međunarodnom nagradom. 1991. je nagrađen za svoj fantastični koncert za klarinet i simfonijski orkestar sa specijalnom nagradom. Na festivalu suvremene glazbe 1995. godine nagrađen je nagradom "Najbolja simfonijska skladba" za djelo "Take Vango". Fatos je autor i filmske glazbe. Za njegov virtuozitet na klarinetu postigao je nagradu "Cult 2005" kao najbolji glazbenik godine. Umjetnički je ravnatelj jazz festivala u Tirani gdje je odigrao značajnu ulogu u tradiciji albanske glazbene umjetnosti. Sudjeluje i u nekoliko umjetničkih organizacija u Albaniji i inozemstvu.

Ivana Marija Vidović - glasovir
Rođena u Dubrovniku. Klavir je počela učiti u najranijoj dobi (s četiri godine) u svom rodnom gradu u klasi L. Cobenz i V. Miletić. U njenoj klasi maturira u ratnom Dubrovniku, 1992. godine. No, prije završenog srednjeg školovanja primljena je na Akademiju za glazbu u Ljubljani. U klasi Tatjane Ognjanovič diplomira s najvišim uspjehom 2002. godine. Redovito solistički nastupa za vrijeme studija, te s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom. Nakon teške automobilske nesreće, Ivana ustraje i ne odustaje od umjetnosti. Godine 1997. vraća se na dubrovačku pozornicu, te uz suradnju Dubrovačkog Simfonijskog Orkestra uspješno interpretira Mozartov koncert za klavir i orkestar u F-duru, KV 459. Za isti koncert dodijeljena joj je "Prešernova nagrada" ljubljanske Akademije, 1998. godine.

Osim nastupa u Kneževom dvoru, Revelinu, važno je istaći: Hrvatski Glazbeni zavod u Zagrebu, Regent i Steinway Hall, St-Martin-in-the-Fields, London, turneje u Italiji, u Argentini gdje gostuje na opsežnoj turneji (Brazil, Argentina, Uruguay) i ponovo, ove godine 2007.
2003. je u Velikoj Britaniji snimila svoj prvi nosač zvuka. Nekolicina slovenskih i hrvatskih suvremenih kompozitora posvetilo joj je skladbe, kao npr.: Primož Ramovš, Gregor Pirš, Žiga Stanič, hrvatski skladatelj Pero Šisa, te britanski skladatelj Peter Seabourne. Nastupala je s velikim imenima iz svijeta glazbe kao što su Alberto Portugheis, Pavel Berman, Tonko Ninić i dr. Posebno su na stvaralaštvo I. M. Vidović utjecali susreti s imenima kao što su: Evgenij Timakin i Naum Starkmann (Moskva), Alberto Portugheis (London), Eugen Indjić (Paris). 2004. je bila pozvana raditi s Lazarom Bermanom do iznenadne smrti maestra 2005. godine. Trenutno se usavršava u Barceloni kod Alicije De Larrocha.

Ivana nije samo glazbenica. Od rana djetinjstva posvećuje se stihovima. 2003. izdala je prvu zbirku poezije na hrvatskom jeziku - osebujni izbor njenih stihova koji izražavaju raznolikost literarnog izričaja, razigranog i živahno, slikovitog stiha do najdubljih osobnih i ljubavnih poema. Autorica je zbirku prevela na slovenski i talijanski jezik, te je izdala i svoju drugu knjigu na slovenskom jeziku pod nazivom "Srečno otroštvo", u veljači 2006., a u rujnu 2006. je pod pokroviteljstvom grada Našice izdala zbirku na ukupno četiri jezika (talijanski, francuski, engleski i hrvatski) pod nazivom "Život cvijeća", prema istoimenom opusu za Klavir, najveće hrvatske skladateljice Dore Pejačević kojoj je posvećena i ova knjiga.

U svibnju 2007. godine Ivanina se poezija, prevedena na talijanski pojavila u Italiji, u ediciji izdavačke kuće Akkuaria, pod naslovom "Felice infanzia" (Sretno djetinjstvo) gdje je autorica održala pijanističko-pjesničke recitale na dvjema promocijama. Ovim izdanjem Ivana je postala počasni član literarne udruge Akkuaria za koju se uskoro očekuju i nova izdanja. Ivana M. Vidović inicijator je i umjetnički direktor Epidaurus Festivala u Cavtatu, održanog rujna 2007. godine.

www.epidaurusfestival.com info@epidaurusfestival.com

---