Kizo + Prateći bend
23.11.2006. - Spunk, Zagreb, Hrvatska

Stalne "gaže" iliti "tezge" koje ovaj nesalomljivi momak konstantno održava već gotovo punih petnaestak godina (što solo, što sa pratećim bandovima) nisu mogle promaći našoj ažurnosti. Donosimo vam kraći prikaz njegove svirke u malenom klubiću Spunk.

Kizo je odavno znan kao vrsni gitarist koji, na njegovu žalost, nikada do sada nije uspio objaviti nikakav zvaničan nosač zvuka. Ako će sve biti kako treba, uskoro valja očekivati pravi i relevantni zvučni zapis ovog, usuđujem se reći, genijalca na žicama. Za ovu priliku, u Baru Spunk, Kizo je došao sa sastavom kojeg ću namjerno nazvati "prateći sastav" jer je to jedna od njegovih mnogobrojnih skupina koje je promijenio tijekom decenije i pola stvarateljstva.

Koncert su u, naravno, uvijek krcatom Spunku formirali u 3 dijela. Prvi dio su sačinjavale rock-blues kompozicije "za zagrijavanje" koje su uglavnom Kizovi produkti koji će se pronaći na njegovom solo albumu, uz dodatak ponekog covera od kojih valja izdvojiti perfektnu obradu "Ona se budi" Šarlo Akrobate. Upravo ova kompozicija je otvorila dobar vidik za Kizovu nesmetanu uživanciju u soliranju na gitari gdje je pokazao kako i ovaj stari new-wave standard može još uvijek biti aktualan ako mu se pridoda "novih začina". Njegov "prateći bend" tvori bubnjar i bas gitarist koji ga prate, ali istovremeno i sami dodaju "zapršku" na vruću Kizinu vatru. Instrumentalisti su odlični i pokazuju vješte spretnosti za ritam, nadogradnje i mnogobrojne Kizine improvizacije koje nisu niti malo dosadne, ili nedaj Bože, tupoglavo naporne. Sve je to odličan materijal kojeg je i publika vrlo dobro prepoznala s nevjericom da postoje ovakvi veliki majstori zanata bez diplome, odnosno albuma.

Drugi set je upriličen kroz niz različitih obrada (Hendrix, Velvet Underground, Lou Reed...) gdje je Kizo prošarao kroz šarm Hendrixovog finog psihodeličnog soul-rocka i opoziciju mainstreamu preko minimalističkih sekvenci Velvet Undergrounda kojima je, naravno, dodao svoj neskriveni talent za pripravak spretnih aranžmana punih iznenađenja u kompozicijama "Perfect day" i "Sweet Jane".

Na moju veliku žalost, nakon ovog drugog seta sam morao napustiti Spunk. Četvrtak je, ujutro se rano budim i idem na posao, a Kizo i bend su nastavili svirati do 2-3 h ujutro. Blago njima, oni imaju slatke muke koje se sastoje u sviranju, komponiranju, aranžiranju i Kizovim efektima oko budućeg i konačnog albuma. A o tome nešto kasnije.