Nakon sto je objavio knjigu "Jazz Reflections" (Radio 101, 2001.), koja donosi razgovore sa slavnim jazz glazbenicima, te njihove fotografije, Davor Hrvoj, poznato publicisticko ime iz svijeta jazza, predstavlja svoju novu knjigu, "Jazz Connections" (Menart, 2010.), koja takodjer donosi pregrst zanimljivih intervjua sto ih je autor napravio s velikanima jazz glazbe. Promocija te knjige ce se odrzati u ponedjeljak,18. listopada 2010. godine u Knjiznici i citaonici "Bogdana Ogrizovica", Preradoviceva 5, Zagreb, u 18.00 sati. O knjizi, "Jazz Connections", govoriti ce Ivica Zupan, autor predgovora, Branko Komljenovic, urednik izdanja, te Davor Hrvoj, autor knjige. Za ugodnu atmosferu pobrinut ce se i jazz saksofonist Miro Kadoic, dok ce nekoliko detalja iz knjige citati glumac i redatelj Rene Mendvešek. Knjiga "Jazz Connections" biti ce promovirana i na press konferenciji povodom 6. Vip Zagreb jazz festival, takodjer 18.10.2010. godine u 11 sati u Hotelu "Astoria" u Petrinjskoj 71, Zagreb.

Katarina Kacunkovic je beogradska pjevacica skolovanog glasa, koja svoju jazz karijeru zapocinje kao solista Big Banda Radio Televizije Beograd. U startu je obiljezava saradnjom sa velikim imenima kao sto su dirigenti i aranzeri Zvonimir Skerl, Vojislav Bubisa Simic, Mirko Souc i Vojkan Borisavljevic. U beogradske muzicare sa kojima, zatim, saradjuje spadaju i Vasil Hadzimanov, Vlada Maricic, Ognjan Radivojevic, Mica Markovic, Jovan Maljokovic, Aleksandar Jacimovic, Misa Blam, Lale Tosic, Bisera Veletanlic, Vladana Markovic, Madam Piano, Aleksandra i Kristina Kovac, Leontina Vukomanovic, Dragutin-Guta Jakovljevic, Ljubisa-Buba Opacic, DJ Pookie i mnogi drugi... Obzirom da je njeno muzicko stvaralastvo naslonjeno na jazz, ona se slobodno krece i u raznim savremenim i tradicionalnim muzickim zanrovima kao sto su: dance, soul, rhythm'n'blues, rock i pop. Sama pise tekstove i muziku za sebe, kao i za druge izvodjace i producentski i aranzerski je aktivno ukljucena u svaki projekat kojim se bavi. Narocito je u stanju da se kreativno poigra pratecim vokalima... Web link: www.katarinakacunkovic.com .

Nije jednom receno da glazba sobom nosi umilne zvuke, lijepa osjecanja, mastovite slike. Sve navedeno inkorporirano je u djelo knjizevnika, slikara i velikog ljubitelja jazza - Dinka Husadzica Sanskog - "Pogled na jazz / Zapisi iz jazz svemira" (Nova knjiga Rast, Zagreb, 2009.). Za kratko vrijeme kako je ova knjiga posla na svoj put k svojim citateljima, dobila je vec nebrojene pozitivne kritike. Razni recenzenti hvale je iz razlicitih uglova, shodno svom svjetonazoru, ali svi isticu neupitnu potrebu njenog bitisanja. Ta knjiga je radjena nepretenciozno. Ne da nekoga "uci pameti", ne da bude encklopedijom svjetske ili hrvatske jazz scene, niti da ovjekovjeci sadasnji trenutak jazza u Hrvatskoj. Medjutim, svojim sadrzajem - ona se dotice svih navedenih tocaka i iznosi ih detaljno, kompetentno, te literarnim i slikovnim jezikom na nadahnut nacin. Dinko Husadzic Sansky, u glazbi koju neizmjerno voli, pronalazi njene najljepse momente, istice ih i sve one koji citaju njegove tekstove animira da sa vise paznje i upornosti i sami pocnu slusati i voljeti tu glazbu. Jazz glazbu ne moze svirati svatko. Isto tako, ona trazi i slusatelja koji je dorastao njenim visokim standardima. Dinko Husadzic Sansky nas svojim pricama uvodi u carobni svijet jazza, istice one lijepe momente iz nekog glazbenog djela koji se ne smiju propustiti, odaje duznu pocast izvodjacima te glazbe. Citanje ove knjige angazuje vise nasih cula - vid, sluh, dodir... Masta je maksimalno ukljucena. Na sve to navode nas pitke recenice, interesantna kazivanja, znacajni faktografski podaci prezentovani na jednom mjestu, jasno i precizno, ilustracije visoke umjetnicke razine, sugestivni pozivi na slusanje ove ili one znacajne kompozicije iz bastine svjetske ili ovdasnje jazz scene. Sama knjiga cita se u jednom dahu, bez prekida. Nadam se, prizeljkujem, da Dinko Husadzic Sansky nastavi sa pisanjem slicnih knjiga na ovu temu. Dinko je svojim djelovanjem vec postao referentno ime u oblasti jazz scene ovih prostora, ima i iskustva, i upornosti, i ljubavi za ovo cime se bavi, a to je vec dovoljan preduvjet za dalji rad na polju dokumentovanja i promoviranja jazz glazbe.

Davor Hrvoj je 2001. godine objavio ovu knjigu znakovita naslova, a pisati o njoj osam godina kasnije ima razloga - jedan je upozoriti nove citatelje i mladje generacije na trajne vrijednosti koja nam ova knjiga donosi; a drugi - potvrditi kako su bili u pravu svi oni koji su svoje glazbene kolekcije na neki nacin dopunjavali i uredjivali noseni nenametljivim ozracjem knjige ciji glavni likovi, sjajni jazzisti, pricajuci s Davorom, otkrivaju svoje intime, svjetonazore, ljubav i razloge te ljubavi spram jazza - i tako, diskretno, kao dama u zrelim godinama koja znalacki pali cigaretu nosena zanosnim ritmovima koji se provlace izmedju stolova kakva jazz kluba, sugeriraju sto jos od ploca ili CD-a nedostaje u nasoj kolekciji. Kao filigranski plocnici slazu se zivotne price, i knjiga postaje (istina, nakon drugog ili treceg citanja!) poput jedne zanimljive povijesti jazza; pricana nekronoloski, naizgled bez pocetka i konca, naizgled bez glave i repa. Cak bez autorove namjere da bi to bila povijest jazza. Slazu se te price, razliciti glazbenici, razlicita vremena, razlicita mjesta koncerata i prostora gdje su se razgovori odvijali i postaju refleksija jednog vremena kojeg samo sretnici otkriju - jazz vremena u nama i svuda oko nas... Ako vec niste, ovu knjigu morate procitati!

Najpoznatiji hrvatski jazz glazbenik - vibrafonist, skladatelj, producent i promotor - Bosko Petrovic tijekom bogate karijere ostvario je zavidan broj diskografskih izdanja. No, postoje mnoge snimke koje su sacuvane - neke su nedostupne, a neke, zahvaljujuci dobronamjernim prijateljima i suradnicima diljem svijeta, nakon niza godina izlaze na svjetlo dana evocirajuci uspomene. Neke od njih svojom umjetnickom kvalitetom i zadovoljavajucom razinom snimke postaju zanimljivima za objavljivanje na novim izdanjima. Sagledane s odredjenim vremenskim odmakom, one donose znacajan prikaz jednog dijela Petroviceve karijere, nostalgicno prisjecanje na jazz povijest, ali i glazbeni uzitak slusanja vrhunskog jazza koji i danas zvuci svjeze, uvjerljivo i aktualno. Na koncertu odrzanom 1977. godine u novosadskom "Studiju M", s kojeg su snimke upravo objavljene na CD-u, uz stalne clanove: gitarista Damira Dicica, bas gitarista Maria Mavrina i bubnjara Ratka Divjaka, kao gosi su nastupili trubac Petar Ugrin i tenor saksofonist Sal Nistico. O njima Petrovic je rekao: "U svoj karijeri, od Kvarteta Boska Petrovica do Zagrebackog jazz kvarteta, imao sam srecu suradjivati s dva izvanredna kontrabasista, Kresimorm Remetom i Miljenkom Prohaskom. No, osnivanjem grupe B. P. Convention, koja je bila sastavljena od mladih rock glazbenika, pocinje moja suradnja s Mariom Mavrinom. I danas mi je zao sto je definitivno odustao od kontrabasa, no njegova svirka bas gitare u potpunosti kompenzira odsustvo kontrabasa. Ugrin, najbolji trubac svoje generacije, odlicno se uklapao u koncept grupe. Sal Nistico, poznat kao solist orkestra Woodyja Hermana, u jednom je razdoblju bio cest gost u Zagrebu, a nerijetko je uz B. P. Convention gostovao i na inozemnim festivalima." Na slici: Bosko Petrovic (snimio: Davor Hrvoj).

U pretposljednjem koncertu ovosezonskog Jazz ciklusa, sto ga organziraju KD "Lisinski" i Jazz klub Zagreb HDS-a, 06. ozujka 2009. u Maloj dvorani "Vatroslava Lisinskog" nastupio je medjunarodni trio francuskog klavirista izraelskog podrijetla, Yaron Hermana. Iako je klavir poceo svirati tek kao sesnaestogodisnjak, Herman je danas dvadesetosmogodisnji glazbenik koji je postigao zrelost cija je kreativnost prepoznata i od kriticara i od publike. Dobitnik mnogobrojnih priznanja i nagrada, proglasen najboljim francuskim instrumentalistom u 2008., glazbenik je koji ce tijekom 2009. odsvirati vise od sto koncerata u tridesetak zemalja svijeta. Herman je u Zagrebu nastupio nakon kineske, a uoci japanske turneje. Poznat po izvedbama djela skladatelja raznih stilova, od Skrjabina i Faurea, preko Gershwina i Legranda do Stinga i Björk, Herman se i na ovom koncertu predstavio glazbenikom sirokih interesa. Naime, osim djela manje poznatih izraelskih autora, te vlastitih skladbi koje odaju sklonost suvremenom jazz iskazu, kao i jazz standarda poput "Softly as in a Morning Sunrise", "What Are You Doing the Rest of Your Life?" i "In the Wee Small Hours of the Morning", odsvirao je skladbe autora koji nisu bliski jazz zanru, primjerice "Halleluyah" Leonarda Cohena i "Toxic" Britney Spears.

DVD izdanja su rijetkost u hrvatskoj diskografiji. No, neki dokumenti hrvatske glazbe jednostavno ne smiju biti presuceni. Naravno, to je moguce jedino ako su dovoljno kvalitetno zabiljezeni - i u audio i u video zapisu. Hrvatska televizija kvalitetno je snimila koncert iz Ciklusa Big band Hrvatske radiotelevizije pod nazivom "Jazzla(n)do", a umjetnicka razina izvedbe nametnula je potrebu za dokumentiranjem. Radi se o snimci koncerta sto su ga Big band HRT-a i Ansambl Lado, pod ravnanjem Silvija Glojnarica, odrzali 18. svibnja 2008. godine u Koncertnoj dvorani "Vatroslava Lisinskog". Osim narodnih pjesama, Glojnaric je za ovaj koncert priredio aranzmane za djela Vilibalda Cakleca i Emila Cossetta. Program je zamislio kao spoj jazza i tradicijske glazbe, sto je trend u svijetu, ali rijetkost je da se u to upustaju jazz orkestri, posebice u suradnji s tako velikim ansamblima kao sto je Lado, ali i takvim nekonvencionalnim pristupom kojim je postavio nove standarde u poimanju suvremene glazbe. To se posebice osjeca u izvedbama Big banda HRT-a. Naime, voda Big banda HRT-a u aransmanima na jazzisticki nacin pristupa hrvatskoj glazbenoj tradiciji, a znacajan je i doprinos solista (trubac Davor Krizic, trombonist Luka Zuzic, flautist Miro Kadoic, saksofonisti Sasa Nestorovic, Igor Gerzina i Damir Horvat, klavirist Julije Njikos, gitarist Joe Pandur, basist Sasa Borovec, bubnjar Marko Lazaric i udaraljkas Sasa Wozdecky) koji se u svojim improvizacijama pozivaju na narodne glazbene motive. U izvedbama u kojima im se pridruzuje Ansambl Lado, koji je i u ovoj prigodom bio na visini zadatka (izvode tradicijske pjesme u koreografijama Ivana Ivancana mladeg, Zvonimira Ljevakovica i Branka Segovica, te vokalnim obradama Boze Potocnika), Big band HRT-a se prilagodio njihovom istupu, ali i tu je, zahvaljujuci Glojnaricevim intervencijama, zadrzao jazzisticki stih. Dakle, DVD - Big band HRT-a i Lado - dirigent i autor: Silvije Glojnaric - "Jazzla(n)do", Orfej / HRT.

U drugom nastupu ovosezonskog Jazz ciklusa, sto ga organiziraju Jazz klub Zagreb HDS-a i KD "Lisinski", a kojim je odlicno popunjena koncertna praznina izmedju jazz festivala, 17. prosinca 2008. godine u Maloj dvorani Koncertne dvorane "Vatroslava Lisinskog" nastupila je medjunarodna skupina cuvenog americkog pijanista i skladatelja Kenny Wernera. U njegovu 'all star' kvintetu sviraju vodje vlastitih sastava ili suradnici velikih jazz zvijezda: trubac Randy Brecker, tenor saksofonist David Sanchez, kontrabasist Scott Colley i bubnjar Antonio Sanchez. U Zagrebu su nastupili nakon jednotjednog angazmana u glasovitom njujorskom "Dizzy's Clubu Coca Cola", nakon kojeg ih je jedan od uglednih americkih jazz kriticara proglasio vodecim jazz sastavom danasnjice. U skladu s tom reputacijom, oko zagrebackog se koncerta, za koji su ulaznice bile rasprodane tjedan dana prije, stvorila za jazz neuobicajena atmosfera iscekivanja, uz panicna nastojanja da se nabavi karta vise... Foto: Davor Hrvoj.

U Zagrebackom kazalistu mladih od 05. do 08. studenog 2008. godine odrzan je Vip Zagreb Jazz Festival 2008 uz ovacije za vodece jazziste danasnjice. Nastupom trija klavirista Brad Mehldaua, u subotu, 8. studenog 2008. godine, zavrsen je cetverodnevni Vip Zagreb Jazz Festival 2008. Dvorana, u kojoj su postavljena dodatna gledalista, sa svake strane i iza pozornice, bila je premala da primi sve koji su zeljeli svjedociti nastupima vodecih jazzista danasnjice, a aktivirani su dodatni stolci, te jastucici za one koji su, sjedeci na podu, ispunili svaki kutak dvorane. Sudionici su u potpunosti ispunili ocekivanja publike koja je na svim nastupima odusevljeno reagirala, pa i na zahtjevnije izvedbe suvremenija pristupa, ali i kriticara koji su hvalospjevima pocastili glazbenike. Na slici jedni od izvodjaca na festivalu: Dave Holland Quintet. Foto: Davor Hrvoj.

Jazz i world music gitarist i skladatelj koji zivi i djeluje u Nizozemskoj, Ratko Zjaca, jedan je od najznacajnijih mladih hrvatskih predstavnika na svjetskoj jazz sceni. Tijekom desetogodisnje medjunarodne karijere, svirao je i snimao s legendama poput Ron Cartera, Gary Peacocka, Benny Baileya i Jimmy Cobba, a uspjesan je i kao vodja skupine. Nakon kompakt diskova "A Day In Manhattan" sto ga je 2000. godine snimio s kontrabasistom Reggiem Workmanom (John Coltrane, Thelonious Monk) i bubnjarom Al Fosterom (Miles Davis, Herbie Hancock), te "Crossing The Border" sto ga je 2006. snimio s kontrabasitom Fosterom, John Patituccijem (Wayne Shorter, Dizzy Gillespie, B. B. King) i stalnim suradnikom, saksofonistom Stanislavom Mitrovicem, u New Yorku je snimio materijal za svoj novi CD, "Continental Talk".

Koncertom kvinteta talijanskog trubaca Enrica Rave, poceo je Jazz ciklus HDS-a i KD "Lisinski". U prvom ovosezonskom koncertu Jazz ciklusa, sto ga organiziraju Hrvatsko drustvo skladatelja i Koncertna dvorana "Vatroslava Lisinskog", 7. listopada 2008. je u Maloj dvorani "Vatroslava Lisinskog" nastupio kvintet jednog od najpoznatijih europskih jazz glazbenika, trubaca i skladatelja, Enrica Rave. Bio je to jos jedan od koncerata talijanskih jazzista koji redovito nastupaju na priredbama u spomenutoj organizaciji. Kao i tijekom cijele protekle sezone i ovaj je koncert Jazz ciklusa bio iznimno posjecen, a organizator je morao aktivirati pomocne stolice. Nesputani konvencijama, gosti su izvodili Ravine skladbe, ali i standarde poput "My Funny Valentine", te "Royal Garden Blues" u neuobicajenom spoju New Orleans i suvremenog jazza... Foto: Davor Hrvoj.

HGM jazz orkestar Zagreb je 5. listopada 2008. godine u Studiju Bajsic HRT-a odrzao prvi koncert svoje seste sezone tradicionalnog ciklusa "Nedjeljne veceri". Za ovu prigodu stalni je vodja Orkestra, Sigi Feigl, odabrao skladbe cuvenog, 1993. preminulog gitarista, pjevaca, skladatelja, aranzera i vodje skupine Mothers of Invention, Frank Zappe, najpoznatijeg iz podrucja rock glazbe. No, Zappa nije djelovao u konvencionalnim rock formacijama - uvijek ih je prosirivao kako bi mogao ostvariti svoje neuobicajene, slozene i ekstravagantne zamisli, a njegova su djela svojom osebujnoscu osvojila glazbenike raznih stilova. Osim rockera, sviraju ih klasicari i jazzisti, ali tek rijetki, oni koji su spremni uhvatiti se u kostac sa slozenim, zahtjevnim i otkacenim glazbenim obrascima, a jos uvijek to najbolje cine njegovi nekadasnji suradnici koji djeluju u skupini Grandmothers... Foto: Davor Hrvoj.

U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb i Austrijskog kulturnog foruma 25. lipnja 2007. godine u zagrebackoj Tvornici kulture nastupio je vodeci svjetski klavijaturist - Joe Zawinul. Na koncert ovog glazbenog velikana, suradnika cuvenih jazzista poput Miles Davisa ili Dinah Washington, suutemeljitelja kultne fusion skupine Weather Report i vec dvadeset godina vodje vlastitog Zawinul Syndicatea, stigli su ljubitelji njegove glazbe iz svih krajeva Hrvatske, ali i susjednih zemalja, medju njima brojni poznati glazbenici i profesori glazbe iz Austrije. Nositelj pocasnog doktorata prestizne jazz skole Berklee School of Music, Zawinul je tom prigodom svirao uz skupinu studenata Glazbene akademije u Klagenfurtu. U njegovu su dvanaestoclanom sastavnu, u nekim izvedbama nadopunjenim sesteroclanim zborom, osim glazbenika iz Austrije, Italije i Slovenije, nastupila i trojica Hrvata: klavirist Maasej Kovacevic, bas gitarist Ante Jurinovic i pjevac Pavle Miljenovic. Pod Zawinulovim su vodstvom odrzali koncert koji ce se pamtiti. Fotografija: Davor Hrvoj.

U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb, 11. lipnja 2007. godine je pred vise od tisucu obozavatelja u zagrebackoj Tvornici kulture nastupila je kraljica nove brazilske glazbe, pjevacica Bebel Gilberto. Bio je to jos jedan uspjeh organizatora koji u novije vrijeme na hrvatske pozornice dovode zvijezde u uspunu karijere, one od kojih ce neki jednoga dana biti krema svjetske glazbene scene. Bebel Gilberto se predstavila stilski posve drukcijim pristupom. Karakterom svoje glazbe koji je, za razliku od predgrupe, cool, mirniji, introvertniji, izvodila je neke od skladbi sa svojeg novog kompakt diska "Momento", ali i glazbu s prethodnih albuma. Upravo zbog takvog priistupa, ali i nedovoljne izrazajnosti - nerijetko je njezin glas bio ispod razine glazbala, a i najave su bile nerazumljive - publiku je tek djelomicno uspjela animirati na aktivno sudjelovanje u izvedbama, a zapalila ju je otpjevavsi nekoliko skladbi u temperamentnijim izvedbama nego na albumima. Njezine su izvedbe, ipak, primjerenije pazljivijem slusanju, a ne tek pukom podizanju ugodjaja i raspojasanosti publike, te bi posve drukciji ucinak ostvarile u dvorani poput Lisinskog.

Ovogodisnji Century of Blues odrzan je od 16. do 22. sijecnja 2007. godine u zagrebackom B.P. Clubu. Festival je predstavio glazbenike i skupine koji izvode europske inacice bluesa, ali i autenticne glazbenike koji su cijeli zivot proveli u okruzju bliskom bluesu. Priredbu je svojim nastupom otvorio hrvatski blues sastav - Little Pigeons Forhill Blues, jedini koji je nastupio samo jednu vecer (ostali su se predstavili s po dva nastupa). Predvodjeni usnim harmonikasem i pjevacem, Tomislavom Golubanom, uspjeli su zabaviti publiku i pripremiti teren za nastupe puno poznatijih glazbenika: Raphael Wressniga, Little Willie Littlefielda i Vincent Williamsa uz trio Mike Sponze.

Razgovor s kontrabasistom i skladateljem Miroslavom Vitousom, zvijezdom 2. Medjunarodnih dana jazza odrzanim u Zagrebu, obavio je vrijedni dopisnik Barikade, Davor Hrvoj. Miroslav Vitous je suradnik najvecih zvijezda jazza poput Stan Getza ili Miles Davisa. Clan je prve postave kultne fusion skupine Weather Report, vodja je vlastitih sastava, kontrabasist i skladatelj. Miroslav Vitous bio je zvijezda 2. Medjunarodnih dana jazza odrzanih od 24. do 27. listopada 2006. godine u Maloj dvorani Lisinski u Zagrebui. Odusevio je svojim solo nastupom uz diskretnu podrsku samplova orkestralne glazbe. "Na nastupu uvijek sviram sto posto predano, kao da sam na olimpijadi ili na svjetskom prvenstvu. Koristim elektroniku kako bih poboljsao akusticni zvuk, a racunalo kako bih snimio i prezentirao akusticnu glazbu", rekao je Miroslav Vitous nasem suradniku. Foto: Davor Hrvoj.

U zagrebackom je Studentskom centru od 02. do 11. studenog 2006. godine odrzan 7. NO Jazz Festival koji predstavlja svjetsku avangardnu i alternativnu jazz i ne samo (N - not, O - only) jazz scenu. Uz promicanje nekomercijelne glazbe, Skugor je odigrao znacajnu ulogu u poticanju djelovanja hrvatskih skupina suvremene glazbe. I ove godine uspjesno su nastupili nhrvatski sastavi: vec afirmirani G.A.P., te Mika Male, Trianguli zona i Fall Out, kao i bubnjar Krunoslav Levacic, u triju sa slovenskim glazbenicima: saksofonistom i flautistom Vaskom Atanasovskim i kontrabasistom Zigom Golobom. Festival je svojim nastupom otvorio trio saksofonista i klavirista Charles Gaylea. Uz kontrabasista Gerald Bensona i bubnjara Michael Wimberlyja, prezentirao je suvremeni pristup koji ukljucuje elemente cjelokupne tradicije jazza. Nastupi skupina The Marx Brothers Project, koji se nadahnjuje ranim filmovima brace Marx, te Roy Nathanson's Sotto Vocea, obilovali su sjanim glazbenim zamislima, ali i duhovitoscu. Vrhunci Festivala bili su nastupi Trija 3 i Lee Konitz (na slici) New Noneta. Priredbu je zakljucio Otomo Yoshihide's New Jazz Ensemble.

Pod sloganom "Jazz is in" u Kinu je zagrebackog Studentskog centra od 02. do 05. studenog 2006. godine odrzan 2. Zagreb Jazz Festival. Nakon sto je proslogodisnje, 1. izdanje Festivala, uzburkalo kulturnu javnost organizacijom nastupa jazzista najviseg svjetskog ranga, pitali smo se je li taj slogan samo mamac za publiku i novinare, te moze li se ponoviti sjajan odaziv jednih i drugih ili je to samo trenutno pomodarstvo. Uporan u svojim nastojanjima da dokaze kako kvalitetan program moze vratiti publiku u dvorane, ali i privuci mocne sponzore bez kojih je nemoguce dovesti glazbenike ciji honorari zbog iznimnog interesa u cijelome svijetu dostizu astronomske brojke, organizator Festivala Drazen Kokanovic je i ove godine uspio u svojem naumu. Pokazalo se to prelaskom iz dvorane ZeKaeM-a, gdje se festival odrzao prosle godine, u Kino Studentskog centra koje prima dvostruko vise publike, a svake je veceri bilo gotovo ili u potpunosti ispunjeno. Nastupili su: Joe Lovano, James Blood Ulmer, Pee Wee Ellis i Wayne Shorter (na slici).

Pri kraju ljetne turneje trio vibrafonista i skladatelja Boska Petrovica (na slici) je 30. kolovoza 2006. godine nastupio na Klupskoj kazalisno-glazbenoj sceni Amadeo u zagrebackom Muzeju za umjetnost i obrt. Unatoc prohladnom vremenu, koje je otezavalo posao umjetnicima, okupilo se dovoljno obozavatelja Trija i profinjenog jazz muziciranja tako da je atmosfera u predivnom prostoru vrta Muzeja bila primjerena renomeu glazbenika. Naime, trio Boska Petrovica jedan je od rijetkih hrvatskih jazz sastava koji vec godinama djeluje kontinuirano, u neizmijenjenoj postavi, a redovito nastupa i u inozemstvu. Za svoj je komorni pristup jazzu Petrovic pronasao sjajne suradnike u bas gitaristu Mariju Mavrinu i slovenskom gitaristu Primozu Grasicu koji su i na zagrebackom koncertu pokazali da su ravnopravni suradnici nasem najpoznatijem jazzistu. Profinjeno su izvodili jazz standarde, neke Petroviceve skladbe, a publiku su u dodatku nagradili izvedbom skladbe "There Will Never Be Another You".

Gibonni je kao jedan od osebujnijih autora hrvatske glazbene scene svojim novim, devetim albumom "Unca fibre (Vodic za brodolomce i andjele cuvare)", u izdanju Dallas Recordsa, jos jednom potvrdio velik kreativni potencijal. Buduci da se sjajno snasao u ulozi skladatelja i tekstopisca, Gibonni je jedan od rijetkih hrvatskih glazbenika koji su uspjeli izbjeci banalnost, te ostvariti suradnju s vrhunskim svjetskim glazbenicima. Jeste li se ikad zapitali zasto ga vole? Zasto on voli njih i druge glazbenike s kojima suradjuje? Sto ga nadahnjuje? Pise li prije tekstove ili glazbu? Zasto zeli zauvijek ostati dijete? Gibonni: "Radio sam album kako sam osjecao. Ne volim znati. Ne zelim razmisljati na toj razini. Zelim biti kreativan. Zelim da tekstovi koje sam ispricao budu vezani uz moj zivot i stavove. Najveci je blagoslov na svijetu biti autor scenske glazbe, jer ne moras pjevati niti iznositi tekstove, imati stav. Tada iznosis samo ono najcisce u sebi. Mozes biti dijete. To je kao da vam netko ponudi lego-kocke. Pisanje filmske glazbe je vjerojatno najbolje zanimanje na svijetu. To znaci zauvijek ostati dijete." Mnogo vise toga citajte u nastavku interviewa... (...JG 115).

U nastavku programa Klupsko kazalisno-glazbene Scene Amadeo, sto se ove (2006.) godine odrzava u zagrebackom Muzeju za umjetnost i obrt, 14. kolovoza 2006. godine nastapio je Valerija Nikolovska Quartet. U kvartetu ove poznate pjevacice nastupili su izvrsni glazbenici koji svojom reputacijom zasluzuju ravnopravan odnos sto je iskazano u nazivu sastava, a ne samo status prateceg trija. To su klavijaturist Viktor Lipic, bas gitarist Sven Buic i bubnjar Mihael Parusev koji su se pokazali discipliniranima u pratnji pjevacice, ali i vjestim solistima u cestim prigodama za improvizacije. Valerija (na slici) predstavila se uvjerljivom, ali i svestranom pjevacicom koja izvodi mjesavinu funka jazza sola blues, te autoricom. Naime, izvodili su autorske pjesme, uglavnom s albuma "Open" (Aquarius Records), ali i novije. Tekstove za sve napisala je Valerija, a glazbu za vecinu njih Lipic, te Zvonimir Dusper, Igor Gerzina, Vladimir Mirceta i Erol Zejnilovic. S istim sastavom ove ce pjesme izvoditi i na buducim koncertima na kojima ce im se pridruziti i gosti, primjerice gitarist Elvis Stanic u cijem je sastavu Valerija postala stalnom clanicom. One ce biti i sadrzajem novog albuma, a pripremaju i album s obradama makedonskih tradicionalnih skladbi.

U organizaciji Grada Maloga Losinja od 21. do 23. srpnja u Malom Losinju je odrzan 2. Jazz Festival Losinj 2006.. Uz odlicnu posjetu u Ljetnom kinu Vladimir Nazor, Festival su obiljezili nastupi hrvatskih jazzista koji su pokazali da svojom kvalitetom mogu stati uz bok poznatim inozemnim glazbenicima. Dobra atmosfera osjecala se i izvan prostora sluzbenog odrzavanja Festivala. Naime, poslije svake festivalske veceri u klubu Positivo odrzavali su se uzbudljivi jam sessioni na kojima su svirali sudionici priredbe. Nastupili su: Ivana Kindl + sastav gitariste Luke Udjbinca + Sasa Nestorovic; Saskia Laroo Band + MC Vlash; Hot Club Zagreb; Ladislav Fidri International Quintet (na slici); Denis Razz Quintet i Elvis Stanic Group + Meri Troselj + Valerija Nikolovska.

Sesti Liburnia Jazz Festival, sto je od 07. do 09. srpnja 2006. godine odrzan u Opatiji, i ove je godine zadrzao visoku estetsku razinu. U izboru naseg cijenjenog glazbenika Elvisa Stanica, nastupile su dvije glazbene zvijezde svjetskoga glasa, ali i brojni hrvatski glazbenici. Ulogu promicatelja Opatije kao znacajnog turistickog sredista odigrao je i organizacijom niza nastupa na terasama hotela Millenium i Imperial, te Lounge bara Monokini, kao i u Villi Angiolini i parku ispred Umjetnickog paviljona Juraj Sporer, gdje su svirali Puhaci orkestar Lovran, Seaside Jazz Quartet, Denis Razz Quartet, Valerija Nikolovska, Teo Martinovic, Dubravko Vorih & New Tribe i Ilirija Jazz. Pored navedenih, nastupili su jos i: Jelena Radan uz pratnju kvarteta, Mike Stern Band (na slici), trio Magnolia Triangle, Richard Bona Band, Big Band HRT-a pod ravnanjem Silvija Glojnarica s gostima: Natali Dizdar, Dado Topic, zenska vokalna skupina Rivers i Elvis Stanic, a pridruzio im se i pjevac Ray Frick, te Jimmy D. Lane sa svojim The Earth Blues Bandom.

Predstavljam vam knjigu "Jazz Reflections" koju je napisao strucnjak za jazz i saradnik web stranice www.old.barikada.com - Davor Hrvoj. Sam autor je u Predgovoru knjige napisao: "Knjiga Jazz Reflections nastala je kao zelja da pokusam prenijeti duh, atmosferu i posebnost jednoga carobnoga glazbenog svijeta, svijeta u kojem ima mjesta za sve, u kojem vlada zajednistvo, u kojem je ljubav prema glazbi i ljudima koji ju sviraju i slusaju iznad svega." U Pogovoru knjige, Miro Krizic je napisao: "Davora poznajem niz godina kao najredovitijega posjetitelja, ali bas svih mjesta gdje se izvodi jazz, i to bez obzira na kvalitetu ili renome izvodjaca. Drag decko, od kojega sam tek poslije doznao da je ozenjen, da ima obitelj koja ocito stoicki prihvaca te njegove "nastranosti" vezane za izbivanja, ona nocna, pa i visednevna, kada zbog tih "ovisnosti" odlazi (poput onih kraljeva iz krscanske religije koji su slijedili trag zvijezde koja ih je odvela u Betlehem) da vidi i cuje one najeminentnije koji taj jazz izvode u nekome gradu." Prvo izdanje pomenute knjige je potpuno rasporodato. Ocekuje se ovih dana stampanje drugog izdanja te vrijedne knjige. Pozdravimo tu ideju.

U subotu, 27. svibnja 2006. godine, u Maloj je dvorani V. Lisinski u Zagrebu nastupio bosanskohercegovacki klavirist i skladatelj Bojan Zulfikarpasic koji godinama zivi i djeluje u Parizu. Bio je to sjajan zavrsni koncert Jazz ciklusa, sto ga organiziraju Jazz klub Zagreb HDS-a i KD V. Lisinski, u kojem su tijekom ove sezone nastupili vrhunski glazbenici, ansambli i orkestri poput Viaenna Art Orchestra, Paquita D'Rivere, brace Assad, Peter Erskine, Cantus Ensemblea i Francka Amasllema. "Bojan Z" je opravdao ocekivanja zasnovana na brojnim priznanjima i nagradama - kao glazbeni pedagog dobitnik je Ordena viteza za umjetnost i knjizevnost koji mu je urucio Jacques Chirac, nagrade Django Reinhardt za najboljeg jazz glazbenika u Francuskoj koju mu je dodijelila Francuska jazz akademija, te proslogodisnji dobitnik prestizne nagrade European Jazz Prize, najvaznijeg priznanja za europske jazziste. Foto: Davor Hrvoj.

Zagrebacki jazz promotor Drazen Kokanovic je u nepunih godinu dana organiziro drugi jazz festival svjetske razine. Kao i jesenski Zagreb Jazz Festival (na kojem se plakalo za kartu vise), i Jezzarellu (na kojoj je zvijeda jazza plakala s publikom), sto je od 19. do 21. svibnja 2006. godine odrzana u ZeKaeM-u predstavljajuci poznate jazzistice, obiljezila je sjajna organizacija. Rezultat je to velikog entuzijazma, ali i profesionalnosti; upornog i marljivog rada, ne samo na postizanju zavidne umjetnicke razine i promidzbe, vec i u angaziranju sponzora koji su prepoznali vrijednost dogadjaja uz koji se treba "zahaklati". Osim sto je u Zagreb doveo glazbenike svjetskoga glasa, organizator je ulozio velik trud u sve detalje koji cine dobru organizaciju; od brige za glazbenike, ali i novinare, preko dobre promocije, do kvalitetnog ozvucenja i osvjetljenja... Sve je bilo na svojem mjestu, upravo onako kako prizeljkujemo nadajuci se ugledu Hrvatske u svijetu. Na slici: Lynne Arriale (USA). (...JG 104).

U organizaciji Jazz kluba Zagreb Hrvatskog drustva skladatelja i KD V. Lisinski u maloj je dvorani Vatroslav Lisinski od 24. do 27. travnja 2006. godine odrzana 16. Proljetna revija jazza. Iako je predstavio stilski raznolik program visoke razine izvedbi glazbenika i skupina iz Hrvatske, Svedske, Austrije i SAD-a, i ovogodisnji je festival pokazao nezainteresiranost, ali i neinformiranost publike za vrhunske jazz dogadjaje. Naime, kako objasniti potpunu nezainteresiranost medija, posebice tiskovnih - iako je ovo bila prva Revija koju nije snimala televizija - za nastup svjetske zvijezde jazza Kevin Mahoganyja, u referentnom casopisu DownBeatu vise puta biranim za najboljeg svjetskog jazz pjevaca? Zasto vodeci pjevac jazza, kojeg za suradnika u svojim projektima biraju velicine poput Clint Eastwooda i Robert Altmana, ne moze napuniti MALI Lisinski? Iako se izgovaraju na ekskuzivnost jazza kao glazbe za uzi krug publike, odgovor lezi u drugim, posve jednostavnim razlozima: podilazenju trendovima i najsirim strastima u trci za profitom. Foto: Davor Hrvoj.

Na kraju bogate koncertne sezone, Bosko Petrovic Trio u kojem uz proslavljenog hrvatskog vibrafonista sviraju i gitarist Primoz Grasic i bas gitarist Mario Mavrin, gostovao je u prestiznom beckom jazz klubu Birdland slavnog klavijaturista Joea Zawinula, a sezonu je zakljucio s dva nastupa u okviru proljetnog dijela ovogodisnjeg velikog medjunarodnog jazz festivala Veneto: u klubu Q u Padovi i u klubu Mediteraneo u Brugneri (Italija). O uspjehu koncerata najbolje govori cinjenica da je Bosko Petrovic Trio ponovno pozvan da ove jeseni nastupi u Birdlandu, a isto tako iduce godine i u Italiji. Proslogodisnji dobitnik nagrade European Jazz Masters na festivalu u Corku, Bosko Petrovic, ove je godine na istom festivalu izabran za jazz ambasadora koji ce dijeliti nagrade svjetskim jazz glazbenicima. Foto: Davor Hrvoj.

Poznati hrvatski gitarist koji zivi i radi u Roterdamu (Holandija), Ratko Zjaca, snimio je glazbu za novi kompakt disk koji nosi ime "Crossing Borders". Poput prvog albuma, "A Day In Manhattan", sto ga je ostvario u triju sa slavnim americkim jazzistima: kontrabasistom Reggiem Workmanom i bubnjarom Alom Fosterom, i ovaj je snimio u New Yorku. Uz njega i njegovog stalnog suradnika, Stanislava Mitrovica, na snimanju je ponovno sudjelovao Al Foster (Miles Davis, Sonny Rollins, Joe Henderson...), te kontrabasist John Patitucci (Chick Corea, Stan Getz, The Crusaders...). Snimali su bez nasnimavanja, iz prvog pokusaja, iskljucivo autorske skladbe. Sa sedam vlastitih skladbi, Zjaca ce na albumu biti najzastupljeniji skladatelj. Vijest preuzeta iz "Novog lista" od 18. ozujka 2006. godine. (Fotografija - Davor Hrvoj, a na slici su: Ratko Zjaca, John Patitucci, Al Foster i Stanislav Mitrovic prigodom snimanja albuma). (...JG 110).

Iako poznati rijecki bas gitarist, kontrabasist, gitarist i skladatelj, Henry Radanovic, tvrdi da naziv njegovog prvog samostalnog albuma asocira na dugogodisnje iskustvo sto ga je stjecao svirajuci s brojnim glazbenicima raznih zanrova, drugo tumacenje moglo bi se odnositi na dugorocnost, ne samo u smislu njegova nastajanja, vec i smisla njegove glazbe. Naime, ostvario je album koji nece dozivjeti bum na nasem hrvatskom trzistu, koji nema hit pjesmu, koji ne tezi brzom i lakom stjecanju zarade sto je nakana u vecem dijelu slucajeva glazbenih projekata na nasoj sceni, ali donosi glazbu trajne umjetnicke vrijednosti. Izvedbe su realizirane u raznim formacijama, od sola preko trija i kvarteta do uvjetno kvinteta seksteta i septeta. Uvjetno zato jer u tim formacijama Radanovic ima dvostruku ulogu: basista i gitarista.

U cetvrtom ovosezonskom koncertu Jazz ciklusa sto ga organiziraju Jazz klub Zagreb HDS-a i KD Lisinski, 15. ozujka 2006. godine u Maloj dvorani Vatroslav Lisinski nastupio je Cantus Ensemble (na slici). U svojem sestom ovosezonskom koncertu pod ravnanjem Berislava Sipusa, izvodio je crossover program. Tim su nastupom ujedno zapoceli Dani Frankofonije u Hrvatskoj. Naime, kao skladatelj i klavirist, kao gost je na ovom koncertu sudjelovao francuski glazbenik Franck Amsallem. Nakon njegove solo izvedbe, Cantus Ensemble je, nadopunjen kontrabasistom Nenadom Vasilicem, udaraljkasem i bubnjarom Viktorom Palicem, trubacem Davorom Krizicem, sviracem elektricne gitare Armendom Xhafferijem i sviracem akusticne, te modificirane slide gitare, Zoranom Scekicem, izveo Scekicevo djelo "Muzika za jazz kvintet i komorni ansambl". Prvi dio zakljucen je izvedbom skladbe "Troskok za bas gitaru i komorni sastav", Antuna Tomislava Sabana, u kojoj je kao gost, solist, sudjelovao bas gitarist Tibor Kovesdi. Drugi je dio zapoceo je Amsallemovim solo nastupom, nastavio se njegovom skladbom "Place du Temps", u izvedbi Cantus Ensemblea, a zakljucen je izvedbom skladbe "Un jardin sous la pluie avec un compositeur sans parapluie", Berislava Sipusa, u kojoj su uz Cantus Ensameble, kao solisti, nastupili klavirist Franck Amsallem i klarinetist, bas klarinetist i udaraljkas - Ratko Vojtek. Odusevljena publika vise ih je puta burnim pljeskom izmamila na poklon. (Fotka: Davor Hrvoj)

Povodom 20. godisnjice emisije Jazz stand, Radija 101, te 8. godisnjice demonstracija na Trgu Bana Jelacica kojima su Zagrepcani dali doprinos opstanku Radija 101, 20. studenog 2004. u Zagrebackom kazalistu mladih je nastupio orkestar utemeljen upravo za tu prigodu. Zahvaljujuci Radiju 101, otvorenosti njegovih vodecih ljudi i spremnosti na ulaganje u nekomercijalne projekte iznimne kulturne vrijednosti, okupili su se poznati zagrebacki i slovenski glazbenici mladjeg i srednjeg narastaja koji su dijelili pozornicu u raznim prigodama i formacijama. Rezultat se moze cuti na iznimnom albumu "Boilers Big Band - Live In ZeKaeM" koji ce ove godine najozbiljnije konkurirati u svim - tek dvije / tri - kategorijama za nagradu Porin.

U zagrebackom B. P. Clubu odrzan je Glazbeni vrtuljak Yamahe i Euro-Unita. U B. P. Clubu je od 20. do 25. veljace 2006. godine odrzan Glazbeni vrtuljak Yamahe i Euro-Unita. Tijekom sest veceri nastupilo je sest stilski razlicitih skupina i solista, a B. P. Club se jos jednom potvrdio prostorom koji udomljuje, ne samo jazz, vec i umjetnike drugih umjetnickih pretenzija. Iako bez velikih zvijezda, priredba je tijekom nekoliko veceri privukla dostatan dio publike koja je uz solidne izvedbe pomogla u kreiranju poticajne atmosfere: "Philadelphia" Jerry Ricks (USA), Uros Peric i Primoz Grasic (SLO), Tango Appassionato, Viktor Vidovic (HR), Csaba Dese i Gypsy swing trio Hot Club Zagreb (H/HR) i Peter Weniger i Trio Primoza Grasica (D/SLO).

Na poziv glasovitog belgijskog kontrabasista Jean-Louisa Rassinfossea, suradnika slavnih jazzista poput Chet Bakera, Claudio Roditija, Joe Hendersona, Toots Thielemansa i drugih, hrvatski jazz klavirist Matija Dedic je 24. veljace 2006., sa skupinom sastavljenom od glazbenika iz raznih europskih zemalja, nastupio u Jazz Stationu u Bruxellesu. Na Rassinfosseov prijedlog izvodila su se i Dediceva djela. Bio je to zakljucni nastup kulturne manifestacije "Regards croisés - Croatie, Connaissance et Reconnaissance" koja se je odrzala pod znakom Hrvatske u okviru Frankofonije. Manifestaciju je suorganiziralo Predstavnistvo Delegacije francuske zajednice Belgije pri EU i Medjunarodna organizacija Frankofonije, uz potporu Austrijskog predsjednistva EU i sudionistvo Misije RH pri EU. Fotka: Matija Dedic, snimio: Davor Hrvoj.

HGM Jazz orkestar Zagreb je, pod ravnanjem Sigija Feigla, 05. ozujka 2006. godine, u studiju Bajsic - Hrvatskog Radija - odrzao peti ovosezonski koncert ciklusa "Nedjeljne veceri". Izvodio je djela iz repertoara Big Banda slavnog jazz bubnjara Buddy Richa - standarde i skladbe pisane upravo za taj Big Band u aranzmanima Oliver Nelsona, Bill Holmana, Don Menze i John LaBarbere. U sjajnim izvedbama, gotovo svi clanovi Orkestra predstavili su se kao solisti i zasluzuju ovo nabrajanje: trubaci Mario Stuhlhofer, Antonio Gecek, Zvonimir Bajevic, Marko Bobicanec i Branko Sterpin, trombonisti Vid Zgajner, Luka Zuzic, Miron Hauser i Johann Radinger, saksofonisti Zdenko Ivanusic, Bojan Vukelic, Ivan Ivanov, Dejan Kus i Damir Horvat, klavirist Davor Dedic, gitarist Elvis Penava, basist Goran Rukavina i bubnjar Bruno Domiter.

Klavirist Matija Dedic je 17. veljace 2006. godine u zagrebackoj Tvornici kulture predstavio svoj novi kompakt disk, "Drugi pogled", sto ga je krajem 2005. godine objavio Dallas Records. Konecert koji je, kao i album, u cijelosti posvetio glazbi svoga oca, Arsena Dedica, u potpunosti je rasvijetlio dvije znacajne dimenzije njihova plodnog i kreativnog obiteljskog glazbenog stavralastva. Bila je to promocija Arsenova autorskog djelovanja na podrucju popularne i filmske glazbe, ali i Matijina jazza. Naime, Matija je odabrao one skladbe koje su bliske jazzu - iako Arsen nikada nije pokazivao pretenzije prema jazzistickim iskazom - i donio ih je u posve novom svjetlu. Ocevim skladbama podario je novu dimenziju, vidjenje koje Arsenovoj glazbi nije do sada dao nitko drugi iako ju izvode brojni glazbenici. To je jos jedna potvrda kvalitete njegova skladateljskog djela kao univerzalnog i bezvremenog. Matija je rodbinski, ali i emotivno, vezan uz ta djela. Kako napominje, s njima je odrastao. Primjerice, Arsen je, skladajuci glazbu za televizijsku seriju "U registraturi", Matiju drzao na koljenima. Neke od tih skladbi izvodio je i ranije na koncertima, posebice u suradnji s Massimom i ocem.

HGM jazz orkestar Zagreb je pod ravnanjem Sigija Feigla 13. sijecnja 2006. nastupio u njujorskom hotelu Sheraton, u sklopu konferencije Medjunarodne udruge jazz pedagoga, najveceg i najvaznijeg svjetskog skupa jazz glazbenika. Bio je to prvi nastup nekog hrvatskog ansambla u povijesti te organizacije. Tom prigodom, kao gost solist, uz njih je svirao americki trubac John Thomas. Osim standarda iz njihova stalnog repertoara, izvodili su i skladbe hrvatskih skladatelja Miljenka Prohaske i Antuna Tomislava Sabana. Koncert HGM jazz orkestra Zagreb je od brojne publike bio odlicno prihvacen. Poslije nastupa u New Yorku, Orkestar je u nastavku svog ciklusa "Nedjeljne veceri" 5. veljace 2006. nastupio u Studiju Bajsic HRT-a. Nakon izvedbe skladbe "Low Down" Thada Jonesa, pod ravnanjem svog stalnog dirigenta Sigija Feigla, kao gost je svirao i Orkestrom ravnao slavni americki saksofonist, skladatelj, aranzer i vodja big banda Don Menza. Izvodili su standarde i skladbe u Menzinim aranzmanima, one koje su svirali najpoznatiji svjetski glazbenici i jazz orkestri. Uz njega i Sigyja Feigla, zapazeni solisti su bili Davor Dedic, Zdenko Ivanusic, Goran Rukavina, Bruno Domiter, Luka Zuzic, Vid Zgajner, Elvis Penava, Branko Sterpin, Ivan Ivanov i drugi. Fotka: HGM jazz orkestar Zagreb i Don Menza na nastupu u Studiju Bajsic, snimio: Davor Hrvoj.

Ostavsi vjeran svom stalnom izdavacu, Croatia Recordsu, Stanic je upravo objavio novi kompakt disk "Bolja strana svijeta" koji donosi velik pomak u pogledu na glazbu. Naime, pristup blizak jazzu ili fusionu - iako i na ovom albumu, posebice neke instrumentalne izvedbe, donose jazzisticki duh, ponekad s prizvukom klasike - zamijenio je osobnim glazbenim jezikom koji je tesko svrstati u bilo koju kategoriju. U potpunosti je u skladu s novim trendovima koji propovijedaju glazbenu globalizaciju, te spajanje elemenata svjetske glazbene bastine, posebice njezinih tradicijskih vrijednosti. No, on ne putuje uvijek daleko da bi utolio zedj za nadahnucem. Bere plodove istarske masline, trazi najzdravije povrce sto uspijeva na crljenici, mrezu baca u mediteransko more, plovi njegovim obalama, ponekad razapne jedra i potegne preko Atlantika, a ponekad kocijom krene prema srednjoj Europi, promatra, upija, uzima i u svojoj konobi pohranjuje najvrednije razlicitosti, vjesto ih razvrstava i preradjuje, te eksperimentirajuci pronalazi recept za novo, autenticno jelo domace kuhinje. Njegov ce novi album u svijetu - svojom kvalitetom i dojmljivim inkorporiranjem vlastite glazbene bastine u kontekst univerzalne glazbe zasluzuje biti prezenterom hrvatske kulture u svijetu - biti prepoznat kao world music. Album "Bolja strana svijeta" donosi pregrst mogucnosti za prijave i osvajanja vise Porina, bude li njegova glazba prepoznata kao stilski bliska nekoj od kategorija, sto ce biti tesko odrediti. (...JG 85).

U protekloj godini je na raznim jazz manifestacijama u Hrvatskoj nastupilo cak pet glazbenika koji su u godisnjoj listi uglednog americkog casiopisa Down Beata proglaseni najboljima u pojedinim kategorijama. Vec sedam desetljeca najpoznatiji svjetski jazz casopis Down Beat u prosinackom broju objavljuje listu najboljih jazzista u protekoloj godini po izboru svojih citatelja. U upravo objavljenom sedamdesetom izboru na pocasno su mjesto, u rubrici Hall of Fame, uvrstili slavnog klavirista i skladatelja Herbiea Hancocka. Priznanje je tim vece sto ga je dobio za zivota. Rezultati ovogodisnjeg glasovanja ne donose iznenadjenja. Mnoge su pozicije tek preslika stanja prethodnih godina. Jazz umjetnikom godine proglasen je Dave Holland koji je prvo mjesto zauzeo i kao kontrabasist, te kao vodja big banda. Izmedju ostalih pobjednika, najboljim izdavacem proglasena je tvrtka Blue Note (Dallas Records), najboljim blues glazbenikom B. B. King, a najboljim akusticnim jazz sastavom trio Keith Jarreta koji je na prvom mjestu i medju klaviristima. Najboljim u kategoriji ostalih glazbala proglasen je usni harmonikas Toots Thielemans kojeg smo tijekom devedesaetih slusali u B. P. Clubu i ZKM-u, a najboljom pjevacicom Cassandra Wilson koje se zagrebacka publika sjeca s Zagreb Jazz Faira na kojem je nastupila krajem osamdesetih, u usponu karijere.

Tijekom listopada i studenog 2005. godine Zagreb je vrvio jazz koncertima. Mediji nikad nisu toliko paznje posvecivali jazzu, a publika je, zeljna koncerata istinskih velicina jazza, cekala u redovima za karte koje su brzo planule. Zahvaljuci iznimno velikom broju koncerata, ali i kvalitetnim izvodacima, tih se dana s pravom mogao nazivati svjetskom jazz metropolom. Koncertima Ron Cartera, Jack DeJohnettea, World Saxophone Quarteta i Archie Sheppa, kao i Dave Douglasa i James Cartera, Zagreb je ponovno uvrsten u kalendar svjetskih jazz festivala. Prema najavama organizatora taj ce se trend nastaviti. HDS i KD Lisinski u svojem Jazz ciklusu tijekom ove sezone najavljuju nastupe glasovitih jazz glazbenika, sastava i orkestara poput Vienna Art Orchestra, Paquita D'Rivere, Peter Erskina i drugih, a pridruľuje im se i HGM jazz orkestar Zagreb koji ce u svojem ciklusu Sunday Nights ove sezone izmedju ostalih ugostiti jednog od najvecih jazz pjevaca danasnjice, Kevin Mahoganyja, te slavnog kontrabasista, aranzera i vodju jazz orkestra John Claytona. Po svemu sudeci, Zagrepcani, ali i namjernici, moci ce i dalje uzivati u koncertima izvanserijskih jazzista, a nastavi li se tako grad bi uskoro mogao postati destinacijom koju turisti posjecuju upravo zbog jazz koncerata.

Sindrom uspjesnih roditelja u jazz glazbi, posebice u njezinoj novijoj povijesti, predstavlja velik teret brojnim svjetskim jazzistima mladeg narastaja. S istim se poteskocama na pocetku karijere susreo i klavirist i skladatelj Matija Dedic. Iako je na pocetku karijere izbjegavao profesionalno povezivanje s roditeljima: Gabi Novak i Arsenom Dedicem, u nastojanju da ostvari karijeru zahvaljujuci vlastitim sposobnostima, Matija Dedic je postigao punu afirmaciju na hrvatskoj glazbenoj sceni, ali i autorsku i interpretativnu zrelost, te je postao svjestan da vise ne mora bjezati od tog sindroma kako bi dokazao svoj glazbeni integritet. Kako je sve vise izgradjivao image neovisnog glazbenika velikog kreativnog potencijala, osjecao je da ne treba vise bjezati od bliskih mu glazbenih dostignuca, onih s kojima je odrastao i koja tijekom cijele karijere nosi u podsvijesti. Novi uspjesan pokusaj je njegov sesti samostalni album, "Drugi pogled", Glazba Arsena Dedica (Dallas Records). Na njemu Matija Dedic izvodi dvanaest ocevih skladbi iz raznih razdoblja, od hitova poput "Sve te vodilo k meni", "Kuca pored mora", "Ni ti ni ja", "Ne placi", "Razgovor s konobarom" i "Moderato cantabile", do glazbe za filmove "Glembajevi" i "Pakleni otok", te televizijske serije "U registraturi". U posve drukciji, karakteristican Matijin glazbeni jezik, skladno su se uklopile i izvedbe skladbi "Sve sto znas o meni" u kojoj pjeva Arsen Dedic, te "Kuca za ptice" u kojoj pjeva Gabi Novak.