Barikada - World Of Music

Barikada - World Of Music - Interviews

HARUN MAHMUTOVIĆ
Interviewer: Dragutin Matošević

Harun Mahmutović
Razgovarano u Sarajevu, 13. septembra 2007. godine

Muzika se može posmatrati iz više uglova i u zavisnosti odakle se ona gleda - drugačija su i očekivanja. Muzičari muziku doživljavaju na jedan način, njeni konzumenti na drugi, a između njih i njihovih želja stoje izdavači sa nekim svojim očekivanjima. Jedan od njih je i moj sagovornik...

H: Imam običaj reći da sam sportista, a ne muzičar. Kada sam došao u ovaj posao bio sam, prije svega, menadžer. Mislim da je to dobro, jer BiH treba menadžera koji će posložiti neke stvari. Ne možemo svi znati svirati i pjevati. Svi treba da radimo svoj posao. U životu više volim brojke i matematiku, ali mislim da sam iskren čovjek koji ima sportsku namjeru da napravi nešto u muzici. Da li ću uspjeti ili da li sam već uspio, ne znam, vidjećemo.

B: Zašto ste za svoj put izabrali muziku, mogli ste, na primjer, ići u ekonomiju?

H: U životu treba uvijek paziti pa ne reći: ''Ja to nikad neću.'' Tako sam svojoj supruzi, koja radi na Televiziji Hayat, govorio kako nikada neću doći raditi zajedno sa njom, a kako je ona bila voditeljica i doticala se muzike, govorio sam joj kako nikad ne bih radio ni sa muzičarima. Spletom okolnosti došao sam u muzičku produkciju Televizije Hayat.

B: Iz mog ugla gledajući, ćini mi se da je Vaša firma, Hayat Production, izrasla u jednu ozbiljnu i respektabilnu fimu na području BiH. Možete li nam malo pojasniti sistem rada Vaše kuće.

H: Prije svega, zahvaljujući prvom čovjeku Televizije Hayat, direktoru i vlasniku, Elviru Švrakiću, sve ovo i postoji, jer on je čvrsto odlučio pomoći muzici i sve ovo je on pokrenuo. Rekao mi je da ćemo to raditi bez obzira na zaradu, mada smo privatna kuća i živimo isključivo od onog što zaradimo, jer muzika je ogledalo kulture jedne zemlje i zato smo mi to i počeli raditi. Zahvaljujući njemu stvorena je muzička produkcija. Danas radimo tako što se trudimo zadržati neki viši nivo svega toga, dati važnost muzici, a s druge strane nije bitno da li nam to donosi profit ili ne, bitno je da pomognemo našim ljudima, da to dignemo na jedan nivo koji naši muzičari sigurno zaslužuju. Imamo ''strašnih'' tekstopisaca, pjevača, muzičara, zato hajdemo im dati malo digniteta. Inače, da bi neka firma bila diskografska kuća, mora odštapmati CD, a da biste to uradili, morate CD-e štampati u inostranstvu, jer kod nas nema legalnih fabrika koje se bave prženjem originalnih CD-a. Zatim, morate imati magacin, sektor prodaje i distribucije. Ono što mi sada radimo je da štampamo te CD-e, distribuiramo ih na prostoru čitave BiH. Nažalost, država je takva da je teško distribuirati paprike i hljeb, a kamo li CD-e, sve zbog raznih stvari, poput puteva, mentaliteta naroda i svega ostalog u ovoj državi. S druge strane, treba uraditi jedan kompletan PR, tj. da se približimo ljudima, da uđemo u sve domove i da ljudima predstavimo sadržaj CD-a. Sarađujemo sa svima, od weba do radija, televizije i novina, jer potrebno je svim sredstvima promovirati ono što nudimo da bi muzika došla do krajnjeg subjekta, tj. konzumenta. Na ljudima je da odluče da li je to dobro ili ne.

B: Da li se televizijska promocija Hayat Productiona oslanja samo na vašu vlastitu televizijsku kuću ili se promovirate i na drugim televizijama?

H: Logično je da naša televizijja promovira sadržaje koje mi izdajemo. Međutim, imamo dobru saradnju i sa ostalim kućama, jer muzika je nešto univerzalno, tako da se naša izdanja promoviraju i putem ostalih TV kuća.

H: Mi smo bosansko-hercegovačka izdavačka kuća, tako da izdajemo sve - od narodne muzike do heavy metala. Ne postoji isključivost u našem djelovanju. Mi pokušavamo zaštiti naš BiH proizvod. Kada bih mogao, izdao bih svakog izvođača, ali ipak mora postojati neka donja granica kvaliteta produkcije muzike koju izdajemo. Naša želja je da promoviramo muziku na prostorima BiH, bivše Jugoslavije, pa i šire. Mislim da su nas ljudi počeli ozbiljno shvatati i već se malo više zna za nas. Pravimo napore da prezentiramo našu muziku i izvan granica BiH. Mi smo ovde hermetički zatvoreni. Susjedne države nedaju našoj muzici da izađe izvan naših granica, što zakonski, što ljudski.

H: Mi smo, evo, izdali 6. album iz naše produkcije u Hrvatskoj. Radimo na principu zamjene proizvoda. Neko njihovo izdanje izdamo mi ovde, zatim oni naše tamo i to je način na koji probijamo i moramo probijati te zidove. Meni je bitno da se ta naša muzika pušta u eteru tamošnjih radio i televizijskih stanica. Mislim da je naša muzika dobra, drugačija od njihove, da ima dušu, srce i da u susjednim državama postoje ljudi koji tu muziku vole. Mislim da smo partnerski uspjeli u Hrvatskoj, ostaju nam još Srbija, Crna Gora, Makedonija i Slovenija, mada se već nalazimo na njihovim web siteovima, u nekim radio emisijama. Potpisali smo i ugovor sa jednom njujorškom firmom, tako da se muzika koju mi izdajemo može downloadovati na nekih 190 web portala. Tim putem naš Bosanac, kojeg interesuje naša nova muzika, može skinuti tu muziku, ali i svi ostali zainteresovani korisnici. Imamo i svoju web stranicu, gdje pratimo ono što se kod nas dešava, nudimo ljudima novosti o novim izdanjima.

B: Pomenuli ste kvalitet. Ko u vašoj kući odlučuje o tome šta je dovoljno kvalitetno za izdavanje?

H: Prvo morate imati na umu jednu stvar, a to je da se u ovoj državi ne isplati izdavati CD, bez obzira koliko je on kvalitetan. Ukoliko imate CD koji je kvalitetniji i koji će se više prodavati, to je samo gora situacija za diskografsku kuću. To je jedan paradoks koji postoji samo u BiH. Na primjer, ukoliko izdate jednog Tošeta Proeskog koji je zvijezda, a zvijezda je zato što prodaje mnogo CD-a, vi izbacite 10,000 CD-a, platite negdje u inostranstvu po jedan euro po CD-u i već samim tim zadužili ste se na tu sumu. Od ove godine nisam uspio naplatiti ni 20% potraživanja tih CD-a, jer novac od trgovina koje to prodaju ne pristiže. Znači, mi ne uspijemo pokriti ni troškove proizvodnje. Ovde je postalo jako teško bilo šta izdavati, ali mi ćemo to raditi dok god postoji mogučnost da makar pokrijemo troškove proizvodnje, kada već nemamo nikakvu zaradu od istog. Ja se, inače, pokušavam konsultovati i sa drugim ljudima oko onog što se nama nudi za izdavanje. Čujem se s mnogim prijateljima, muzičarima, muzičkim urednicima, ljudima iz raznih sfera društvenog djelovanja, zajedno proanaliziramo proizvod, zatim ja to sve na kraju sumiram i odlučim.

B: Mislim da ste, što se tiče tuzlanske regije, napravili četiri dobra pogotka. Naime, radi se o uspješnim albumima koja potpisuju Irina & Storm, No Rules, Defence i Frenkie.

H: Vidite, ne bih da se neko naljuti, ali mislim da je to ono najbolje što Tuzla trenutno ima. Mi pratimo šta se dešava u raznim područjima BiH. U kontaktu smo s mnogim ljudima. Pokušavamo imati uvida u muzičku scenu skoro svake regije i izdati ono najbolje što svaka regija nudi.

H: Možda će ovo zvučati malo prepotentno, ali smatram da imamo daleko najbolju distribuciju u Bosni i Hercegovini. Obuhvatamo 300 prodajnih mjesta. Imamo 12 ljudi zaposlenih samo za poslove distribuiranja CD-a.

H: Ima, skoro svakodnevo. Nisam ni mogao pretpostaviti da se toliko ljudi bavi muzikom. Kroz moju kancelariju prošlo je na hiljade muzičara i nikada niko nije rekao ništa drugo do: ''Imam dobar album.''. To je malo smiješno, ali normalno je da muzičari misle da je najbolje ono što oni rade. Ipak, stručnjaci su ti koji odlučuju da li to valja ili ne, što je i logično. Postoji puno muzičara koji su donijeli svoje CD-e, ali uopšte ne shvataju da mi ekonomski nismo u mogučnosti napraviti toliko izdanja. Mi se stvarno trudimo, imamo grešaka, ali nastojimo svima izaći u susret. Izvođači iz naše produkcije dobijaju veliku promociju, puno bolju nego svi ostali u drugim diskografskim kućama. Kada CD tek dodje u našu kuću, mi ga prvo pošaljemo svim muzičim urednicima radija i TV kuća, da ga mogu emitovati, praviti recenzije, tj. promovirati ljudima. Zatim distribuiramo CD-e po čitavoj BiH. Zatim na našu web stranicu postavljamo dijelove pjesama, neke informacije, da ljudi mogu vidjeti o čemu se radi. Zatim, imamo 28 partnerskih radio stanicu sa kojima imamo potpisani ugovor o puštanju naših proizvoda u eter. Zatim, najavljujemo naša izdanja i u dnevnim i u sedmičnim novinama. I na kraju, tu je naša televizija gdje pravimo reklamu naših izdanja, a radimo čak i produkciju video spotova. Dosad smo uradili preko 100 spotova. Mišljenja sam da se radi o solidnim spotovima. Znate, izvođači su počeli sami snimati spotove, pa smo mi napravili jednu ekipu koja se sastoji od režisera, kamermana, stiliste, šminkera, majstora rasvjete, sve to zaokružili da bi to na nešto ličilo. Normalno, to su mali budžeti naspram jednog Beograda ili Zagreba, ali naši spotovi imaju solidan kvalitet i mogu se pustiti na televiziji. Inače, ono što savjetujem svim muzičarima je da teže ka izdavanju singlova jer to je neminovnost. Tako se danas radi u svim kućama ex-YU prostora. Izda se kompilacija sa različitim singlovima, ispipava se potražnja za pjesmama, dolazi se do informacije koja pjesma je najslušanija i prema tome se odlučuje kojem izvođaču vrijedi izdati album.

B: Ako zanemarimo nezavidnu situaciju u državi, kakva je Vaša vizija Hayat Productiona za nekih pet godina.

H: Nekad mi se čini da bih sve ovo ostavio, ali ipak, kao direktor imam nekih vizija. Morat će se desiti neka promjena. Jugoslavija više ne postoji u okvirima kakvim smo ih nekad poznavali, ali to je prostor gdje se ljudi razumiju, slično razmišljaju i privlače se zbog svojih različitosti i to je tržište koje će ponovo postati svima nama bitno. Ja pokušavam praviti kontake i graditi partnerstva sa drugim kućama sa prostora bivše Jugoslavije. Trenutno su to Menart, Aquarius Records i Hit Records. Želja mi je, za nekih pet godina, kada neko napravi album, da ga svako na svom teritoriju izda, svako na svom području odradi prikladan PR, a onda će i tržište moći funkcionirati. Album će po automatizmu, izbačen u BiH, biti izdat i u svim ostalim državama gdje će svi oni biti dužni raditi promocije i na radiju, televiziji, novinama i internetu. Isto to ćemo raditi i mi. Ko bude imao bolju muziku bolje će proći. Ja se isto tako nadam da će naša muzika biti najprimamljivija svim ostalima. Inače, imate četiri izvora prihoda u diskografiji: CD-i, koncerti, marketing i autorska prava. Još nismo u Evropskoj uniji, ali kada se to desi, sve će morati biti drugačije.

Interview objavljen u dnevnom glasilu
Tuzlanski list - Br. 206 od 22.09.2007.

Interviewer:

Dragutin Matošević
Tuzla, Bosna i Hercegovina
info@barikada.com