Laza Ristovski
Razgovarano 18.06.2001. godine

Muzičku javnost ovih prostora rastužila je vijest o preranoj smrti poznatog muzičara Laze Ristovskog. Laza Ristovski (23. januar 1956. godine, Novi Pazar - 6. oktobar 2007. godine, Beograd) bio je poznati jugoslavenski muzičar i član grupa Smak i Bijelo Dugme.

Njegov prvi bend zvao se Bezimeni. Nakon benda Bezimeni kratko sarađuje sa Bokijem Miloševićem, vezano za narodnu muziku, a onda prelazi u grupu Smak. U oktobru 1976. dolazi u Bijelo dugme gdje ostaje do sredine 1978. godine. Nakon odlaska iz te grupe, radi nekoliko par solo projekata da bi se na kraju vratio u Smak gdje ostaje do raspada tog benda, 1981. godine.

Laza počinje raditi kao studijski muzičar i ubrzo postaje najtraženiji klavijaturist u ex Jugoslaviji. Surađuje s Jazz - orkestrom PGP RTB-a i sa Dubravkom Zubović, operskom pjevačicom, te nekoliko godina radi i na solističkoj karijeri, u domenu elektronske muzike. U Bijelo dugme se vratio u februaru 1985. godine. Do svoje smrti, živio je i radio u Beogradu.

Više od 10 godina uzastopno proglašavan je za klavijaturistu godine u anketi lista Pop Express. 1984. je muzičar godine po časopisu "Večernji list". 1988. osvaja nagradu kao aranžer, producent i klavijaturista godine, po mišljenju listova "TV Novosti" i "Novosti 8". 1998. dobija "Kristalnu Prizmu" za muziku u filmu "Nečista krv". Osvajao je nagrade i na filmskim festivalima, kao i nagrade esnafskih (muzičkih) udruženja i institucija.

U posljednje vrijeme radio je u svom ličnom studiju producirajući svoje i tuđe projekte. Nepotpuna diskografija: 1976 "Eto! Baš hoću!" / 1978 "Stižemo" (Ipe Ivandić) / 1980 "Rok cirkus" (Smak) / 1981 "Zašto ne volim sneg" / 1982 "Iz profila" (Boris Aranđelović) / 1983 "Merge" / 1983 "2/3" / 1984 "Roses for general" / 1986 "Pljuni i zapjevaj moja Jugoslavijo" (Bijelo Dugme) / 1988 "Ćiribiribela" / 1997 "Ave Maria" (Dubravka Zubović, Laza Ristovski). Preuzeto sa web stranice: http://bs.wikipedia.org .

Evo što je o svojoj muzičkoj karijeri rekao ovaj veliki umjetnik:

O svojim muzičkim počecima:
"O mojim muzičkim počecima mi je mnogo smiješno da govorim pogotovu što sam na to pitanje bezbroj puta do sada odgovarao. Mislim da to uopšte nije bitno, ali 'ajde. Muzikom sam počeo da se bavim kada sam imao pet godina. Onda tu dođu muzička škola i sve ostalo što ide uz to. Prilično jedan normalan put. E, a onda dolazi do problema..."

O radu u grupi Smak iz Kragujevca:
"Nadovezujem se na tvoje drugo pitanje - odmah kreću bendovi. Prvo dolazi rad u grupi Smak iz Kragujevca. Gledajući iz ove perspektive, danas, mislim da je Smak bio jako dobar bend. Dobar, mislim, bili smo nevjerovatno dobro uvježbani, a i svako od nas je mnogo dobro vladao svojim instrumentom. Priznajem da je vokal bio malo zapostavljen, ali sjajni pjevač, Boris Aranđelović, uspijevao je to nadomjesti. O grupi Smak bih mogao puno toga da pričam, ali ostavljam svima koji će ovo da čitaju da misle o njoj na svoj način. Uostalom, diskografija je tu."

O radu u grupi Bijelo Dugme iz Sarajeva:
"U grupu Bijelo Dugme sam došao 1976. godine. Snimili smo u Londonu album "Eto! Baš hoću". Nedavno sam ga slušao i prijatno sam se iznenadio. Ima tu, Boga mi, svega i svačega, mislim, prije svega na dobru svirku. Ja ne znam šta da vam pričam o grupi Bijelo Dugme jer će to sigurno da bude pristrasno i nerealno, zato isto kažem kao i maloprije, vrijeme će bolje pričati o tome."

O razlici načina rada u grupama Smak i Bijelo Dugme:
"Pokušaću da malo pobliže objasnim razliku između Smaka i Bijelog Dugmeta. O čemu se radi? O tome što su ta dva benda imala različite ciljeve. Smak je kroz svoje pjesme želio da pokaže i dokaže kakvo mu je sviračko umijeće. U stvari, svaki član benda je bio majstor na svom instrumentu. To je iziskivalo mnogo vremena za vežbe na svakom od tih instrumenata. A i svako od članova benda je svirao ono što je mislio da je najbolje. Niko mu se nije miješao u njegovu kreaciju. Čak su i svi ostali članovi benda dijelili mišljenje da je to stvarno najbolje. U Bijelom Dugmetu je situacija bila malo drugačija. Nije bilo mnogo improvizacija, morao je da se sluša šef, Goran Bregović. On je vrlo dobro znao šta je kod svakog od nas dobro i to je od nas i tražio, što je takođe bilo jako pozitivno i za nas i za publiku koja je slušala Bijelo Dugme, a nje je bilo zaista puno. To je bila osnovna razlika između ta dva benda."

O tome šta radi grupa Smak danas:
"Grupa Smak i dalje radi, doduše, sa drugim članovima. Od starih su ostali samo Radomir Mihajlović Točak i Slobodan Stojanović Kepa. Ne znam kakav je način rada kod njih danas. Predpostavljam da nije isti kao nekad, čak sam i siguran u to. Ove godine se navršava 30 godina od kada je grupa Smak počela da radi, pa smo se dogovarali da negdje početkom jeseni to obilježimo jednim koncertom negdje u Beogradu."

O tome da se današnja muzika, uglavnom, kreira pomoću kompjutera:
"O tome što se muzika danas pravi pomoću kompjutera nemam ništa protiv. Neće muzika ništa time izgubiti. To su samo pomagala koja olakšavaju cio pristup problemima pravljenja muzike. Za dobre "muzikante" - nema zime. Kad pričaš o kompjuterima i njihovoj upotrebi u muzici, nemoj da misliš da ja imam nešto protiv toga. Pa i kod mene, u mom studiju, sve su sami kompjuteri i radujem se kao malo dijete kada kupim neki novi i uživam dok ga u potpunosti ne provalim. Ja sam samo htio da ti kažem da kompjuteri ne mogu da te nauče da sviraš, ali ti možeš njih, donekle. Istina je da neviđeno olakšavaju posao i da nije njih, ja ne znam šta bih. Na koji način se sa kompjuterima u muzici radi, to je pitanje o kome može mnogo toga da se priča, dugo i naširoko . O tome čemo neki drugi put."

O tome šta trenutno radi:
"Šta trenutno radim? Završio sam rad na novom materijalu za nekadašnjeg bubnjara iz benda Bijelo Dugme - za Milića Vukašinovića i završio sam materijal za starog pjevača grupe Smak, Borisa Aranđelovića. Radim sa par mladih bendova i pjevača, a i radim na svom materijalu. Toliko za sada od mene. Puno pozdrava upućuje vam LAZA RISTOVSKI." (18.06.2001. godine)