Povratak na NOVU BARIKADU

   www.old.barikada.com
Muzicki web portal svih zemalja ex YU (i jos malo sire)





Dinko Husadzic Sansky - Pogled na jazz
Reklamno mjesto 1
Davor Hrvoj - Jazz Connections
Reklamno mjesto 2
Summer Music School Pucisca
Reklamno mjesto 3
Davor Matosevic (singer-songwriter)
Reklamno mjesto 4
exYUsingles - Istorijat muzike ex YU
Webmaster - Kontakt e-mail


Optimizirano za
IE i 1024 x 768

Dragutin Matosevic feat. Esad Prcic - Tulipani



ExYUsingles - Istorijat muzike ex YU
  World Of Music

Samir Sestan Droga
Muzicki producent 2005. godine


SAMIR SESTAN DROGA
(Muzicki producent 2005. godine)

Iz zavicaja uglavnom stizu lose vijesti - ili je neko, gluho ne bilo, umro, ili je tesko bolestan, ili je poznanik prodao kucu za jeftine pare, ili dopire jauk nezaposlenosti i besparice. Ovaj je avaz, ne ureklo se, prelijep: nas Dobojlija, Samir Sestan, proglasen je za be-ha muzickog producenta 2005. godine. Bravo majstore!

Nakanjujem se dugo za ovu reportazu. E, pa, stvarno je odavno bio red da Samir Sestan, poznatiji po nadimku Droga, pozdravi Dobojlije putem "Nasih novina" i da nam kaze sta je sve uradio za minulo vrijeme od posljednjeg susreta. Niklo je od tada pravo brdo njegovih ploca, aranzmanskih i producentskih projekata, sto je zahtijevalo njegov veliki trud i veliku zauzetost, a sto je, barem djelimicno, razlog ovom reportaznom pomak-kazivanju. Jer, nije fer da se nesto propusti, a nije ni lako uplesti u stivo sve ono sto je radisni Dobojlija postigao otkako se otisnuo od kuce. Jedno je, ipak, sigurno: Samir Sestan, nas dobojski muzicki izdanak, jedan je od nasih najtalentiranijih i najplodnijih stvaralaca. Ogledao se u gotovo svim muzickim poljima: od komponiranja, aranziranja, pisanja, edukacije, pa sve do produciranja. Ovom raskosnom talentu nista nije mrsko, niti strano. Svirao je narodnjake, pop i rock, klasika mu dodje kao razonoda, a dzez inspiracija. Priznajem, nije lako takvog jednog elokventnog i osebujnog, ponekad kontroverznog, a prije svega obdarenog muzicara smjestiti u par redaka.

Rodjen je 1965. godine. Jos u prvom osnovne, u "Narodnim herojima", bio je proglasen za djaka skole. Masala! Notalno je prosvirao u desetoj, a u biografiji ce mu jos pisati da je bio u posljednjoj generaciji one lijepe i nenadmasne skole – Gimnazije u Doboju. Vanredno je zavrsio Srednju muzicku skolu u Tuzli, a Muzicku akademiju u Sarajevu nije stigao dovrsiti zbog silnih turneja i studijskog rada. Svoju sopstvenu edukaciju zaokruzio je dvogodisnjim studijem za dzez u Minhenu, gdje od 1994. zivi i radi. Ozenjen je. Sa suprugom Mimom ima dvoje djece: Edina (11 g.) i Dennisa (6 g.). Danas je vlasnik muzickog studija "Matrix" i cijenjeni aranzer i producent koji potpisuje najnovija muzicka ostvarenja najpopularnijih na nasoj estradnoj sceni. Ima vlastiti dzez bend. Ali, usporimo malo ovaj uvodni ritam, pa da prvo prelistamo Drogin muzicki vremeplov.

Kada je imao 13 godina, da li u nekoj garazi ili supi (govorilo se "svaka supa jedna grupa"), prve akorde zasvirao je u bendu koji se buntovno-mladalacki zvao "Ironija". Za narastajuci talenat, nakon radosti prve igranke, sve je potom imalo logican slijed u bezbrojnim svirkama sa raznim "formacijama" da bi sa grupom "Vremeplov", 1980. godine, imao svoj prvi nastup na cuvenom "Prvom glasu Doboja", u sali Kina "Partizan". Tu se uknjizio u svijet "velikih" sa prvom nagradom publike. Onda uplovljava u grupu "Tok zivota" Vladimira Vukojevica Baje, da bi godinu dana kasnije presao u "Rezervni tocak" i cinio njegovu najslavniju postavu: Vule, Reba, Havrlja, Toni i Droga. Slijedile su velike svirke od kojih Dobojlijama jos zvone usi. Te godine sa Antonijom Kuffnerom – Tonijem priprema drugi album Rezervnog tocka - "Poslije tebe". Droga svira klavijature i autor je cetiri pjesme, ukljucujuci i naslovnu numeru. Treci album je bio u pripremi kada je dobio poziv za vojsku. Nakon odsluzenja vojnog roka prelazi u "Divlje jagode". "Rezervnom tocku" taj transfer nije bio drag, pa na narednom albumu zadrzava samo jednu Droginu pjesmu, naslovnu, "Zvizduk sa ulice".

Naredne godine bile su mu ispunjene brojnim koncertima i turnejama. Od 1986. do 1992. svirao je sa Divljim jagodama, Halidom Beslicem, Valentinom, Merlinom, Tifom, Vesnom Zmijanac... U to vrijeme intenzivno se bavi i studijskim radom i svojim klavijaturama i aranzmanima doprinosi uspjehu Hende, Djina Banane, Zabranjenog pusenja, Regine, Djurinog benda. Kupeci iskustva po tonskim studijima, dozivljava na sopstvenoj kozi "Mozart-Salieri" sindrom, gdje rezultate njegovog rada vlasnici studija pripisuju sebi. (U neprijatnoj uspomeni ostao mu je "BLAP" studio – Skenderija). Ta tamna strana domace muzicke produkcije stize ga i u Minhenu, u firmi "Embex". Snima narodnjake: Safeta Isovica, Zehru Bajraktarevic (tri ploce), Senadu Redzic (cetiri ploce), Murisa Kurudziju, Mahira Burekovica (pet ploca!!!),itd. itd... Kako sam priznaje, poslije tog enormnog odliva zivotne energije, koji je jedino bio svrsishodan za bogacenje vlasnika studija, nakon silnih ploca i danonocnog rada, Droga na kraju ostaje kratkih rukava. Srecom se to na vrijeme dogodilo, jer mozda nikada ne bi imao vlastiti studio. Konacno, nakon 15 godina rada za druge, u Minhenu je u svojoj sopstvenoj "Matrix" produkciji poceo raditi za sebe. Kada se napokon oslobodio posrednika, stvari su krenule nabolje. U proteklih pet godina urodilo je to plodovima i plocama Tose Proeskog, ("Dan za nas", 2004.), Lea Kazica ("Prokleta ljubav", 2005.), Hari Mata Harija ("Kao domine", 2001. i "Zakon jacega", 2004.).

Svo ovo nabrajanje kazuje o uspjesnosti i darovitosti naseg Dobojlije koji se iza kulisa smjestio u sam vrh domace muzicke scene. Cime je preokupiran i sta sada Droga radi?

- Posto sam u posljednjih par godina naucio da jos bolje rasclanjujem stvari, definitivno sam se posvetio dzezu i klasicnoj muzici. Oformio sam "Droga jazz trio" u formaciji: klavir – Droga, bas – Sava Medan, bubnjevi i udaraljke - Bastian Jutte. Radimo veoma seriozno i pripremamo se za nastup u Jazz klubu "Interim" u Minhenu (na red se ceka dugo), gdje cemo u martu 2006. godine odrzati live - koncert na kome cemo uzivo snimiti CD i video kasetu.

Pored toga, pripremam i jedan studijski album klasike samo za klavir, tj. solo piano, koji be se trebao pojaviti, takodje, na proljece 2006. godine. Paralelno radim na jos tri CD-ea, relativno nekomercijalna. Prvi je obrada etno-motiva sa Balkana sa primjesama dzeza i avangardnih klasicnih elemenata. Zatim, tu je ploca koju radim godinama – trenutne impresije sa elektro-pozadinom (imam vec 15 gotovih numera). Na kraju, pripremam i jedan CD sa muzikom Johan Sebastijan Bacha, relativno lakse stivo za klavir, ali nece biti izostavljena tokatta i fuga u D-molu. Klavir je neprevazidjen i zapravo je jedini muzicki instrument koji ima opseg svih 88 tonova koji se u primijenjenoj muzici koriste. Takodje, ima veoma veliku dinamiku svakog pojedinacnog tona, a isto tako i trajanja, pa bi se moglo reci da svaka tipka klavira ima "hiljadu tonova"!

Oprostite na ovoj maloj digresiji, htio sam zapravo kazati da sam ja zapravo veliki zaljubljenik Johan Sebastijan Bacha. Mislim da sam jedan od rijetkih, mozda i jedini sa prostora Balkana, koji ima njegovu kolekciju od 172 CD-ea. Povodom 250 godisnjice Bachove smrti, u Njemackoj je izasao kompletan opus njegovih djela. Iako je bilo papreno skupo (2,500 Eura), ja sam bio presretan kada sam ovu dragocjenost uspio dobiti za samo (!?) 1,300 Eura.

Samir Sestan Droga i Hari Mata Hari

Samir Sestan Droga i Leo Kazic

Prepiska sa Drogom predstavlja radost, jer, kako sam kaze, prokuhava od "iluminacije" i zasipa obiljem slikovitih podataka. -Zivot u Minhenu je pomalo "robinzonski", ali ponekad naleti neko sa kojim sam na istoj talasnoj duzini... Nazalost, u zivotu covjek nema vremena za generalne probe, sve nekako tece previse brzo... Skoro sam zaboravio da pomenem da sam se, takodje, ogledao i u filmskoj muzici. Upoznao sam Vuka Jevremovica, veoma plodnog rezisera kratkometraznog filma. Prosle godine sam radio muziku za njegov vrlo dobro primljeni animirani film "Querkus".

- Steta sto mi je mnogo godina i mnogo energije propalo puneci baterije inim "lihvarima" i "muzickim konjokradicama", ali sta ces, valjda je i to bilo predodredjeno na mom zivotnom putu.

- Koliko vidimo, iza tebe je pravo malo bogatstvo snimljenih ploca, a prisutan si i na Internetu sa izvanrednom web-stranicom na domeni www.drogamusic.com

- Ploce bih sad tesko mogao prebrojati. Evo upravo ovih dana u izdanju najpoznatije be-ha disko kuce NTV Hayat izaslo je sest CD-eova (pola pop / rock, pola folk), ukupno 90 pjesama sa raznih ploca sto sam ih producirao, svirao ili aranzirao. Priznanja i ordenje obicno stizu zasluznima na kraju karijere, a meni je prije par dana u Prijedoru uruceno priznanje "Producent 2005. godine". Medjutim, ja sigurno nisam na zalasku karijere, osjecam da moje vrijeme tek dolazi! Priredbu je prenosila TV 101 i TV Pink.

A sto se tice moje web-stranice, drago mi je da mi se javljaju nase Dobojlije sa svih kontinenata. Zelja mi je bila da pored prezentacije "Matrixove" diskografije ponudim i edukativne sadrzaje za muzicke pocetnike, ali i za one koji bi htjeli znati nesto vise o poslu ton-majstora, o aranziranju na midi-sistemima, o mixu i remixu i o hiljadu drugih muzikoloskih pojmova. Stranica je dobro posjecena i to me raduje.

Svaki put kada se neko od nasih Dobojlija ubiljezi u knjigu gostiju za mene je mali praznik. Moje emotivne veze sa Dobojem i Dobojlijama nikad nece biti prekinute.


POTREBNO JE ZNATI SVIRATI

Vrlo se cesto desava da skoro sve pjesme na jednom CD-eu, programira, aranzira ili koaranzira samo jedan covjek, a vi cujete cijeli orkestar. Dobar primjer je poznati klavijaturista-programer Laza Ristovski. Mozda manje-vise znate da sve sto cujete npr. na Dugmetovim posljednjim plocama (a i mnogim drugim) je svirao samo Laza. Normalno, radi komerc-efekta i cijelog biznisa na omotu se nalaze svi clanovi benda, jer sta ce publika bez svojih ”ljubimaca”. Slicnu sudbinu Balkan-muzickih propisa dozivio je i autor ovog teksta. Cak na mnogim programima sef posla "slucajno" promijeni ime one-band covjeka i stavi kao nekakav pseudonim ili sl., a u nekim slucajevima ga jednostavno zaboravi potpisati. Normalno, kod nas je sve moguce. Srecom, ovu stranicu nece posjetiti 99 posto kupaca komercijalne muzike, pa ce "san" o njihovim omiljenom pjevacu ili bendu ostati netaknut, ali ko zeli u ove vode, trebao bi ,eto, i to da zna!

A sada da vidimo sta sve mozemo sa nasim silnim instrumentarijem.

Pomocu midi sistema (koji mogu biti veoma razliciti), mozemo uz kvalitetne izvore zvuka (semplere, module itd.) odsvirati skoro svaki prirodni instrument, a takodje, po zelji, kombinacijom sa drugim vrstama zvuka (prirodnih ili vjestackih), kombinirati u nedogled dok ne dobijemo zeljeno.

Prednost aranziranja na midi sistemima (a u kombinaciji sa audio i live-zvukom) je ta da npr. mozemo veoma brzo cuti kako jedna fraza izaranzirana za kamerni ili filharmonijski orkestar, a isto tako i za bilo koju drugu orkestarsku strukturi, moze da zvuci. Samo desetak godina unazad to bi mozda izgledalo lose i sinteticki, ali pojavom slozenijih semplera sa kvalitetno usemplovanim instrumentima i dobrim softverima za opsluzivanje, gubi se za slusaoca bilo kakva razlika u odnosu na npr. veliki filharmonijski orkestar. Dobar primjer za to je kompozitor i aranzer Hans Zimmer, koji je dobio Oskara za muziku u filmu "Gladijator". Skoro sva muzika je uradjena preko midi-sistema, a na momente se u filmu cuje filharmonijski orkestar. Naravno, da bi sve to "klapalo" kako treba, potrebno je izuzetno dobro poznavati nekoliko osnovnih stvari:

1. tonski opseg instrumenta koji sviramo preko klavijature,
2. mogucnosti polifonije (koliko tonova u istom trenutku moze da svira),
3. nacin ("manir") interpretacije
4. tehnicke mogucnosti instrumenta
5. i, naravno, na poslijetku, potrebno je znati i svirati.

STA JE MUZICKA PRODUKCIJA?

- Nekakvo koncizno, decidno objasnjenje "Sta je to muzicka produkcija" ne postoji. Mogu se cuti mnoga objasnjenja i tumacenja ljudi iz "branse" (svako ima neku svoju teoriju), medjutim, da bi se lakse pojasnilo posluzicu se jednim primjerom iz ne toliko metafizickog "bereicha" (okruzenja - da bude jasnije), a to je gastronomija.

Kada vam konobar donese jelo i na kraju zadovoljni, smjeseci se, urucujete mu baksis, vjerovatno znate da je jelo koje ste upravo pojeli djelo ne samo tog konobara vec i ljudi u kuhinji. U stvari, da nema pravog, kvalitetnog glavnog kuhara i ostalog kuhinjskog osoblja nista od jela ne bi ni bilo. Znaci, onaj konobar koga ste samo vidjeli u ovoj metaforicnoj prici je izvodjac, pjevac, a pregrst "faca" u kuhinji su ljudi koji bjesomucno stvaraju (mjesecima, nekad i godinama) tih tri - cetiri minuta pjesme ili nekog drugog muzickog oblika koji vi sa "apetitom" slusate. Eto, to je jedno od objasnjenja muzicke produkcije.

Preuzeto sa web-stranice www.drogamusic.com


Prilog napisao:

Mirko Jelec, Vancouver, Canada
Nase novine, 2005 (www.tipura.com/nasenovine/)
www.tipura.com







Davor Matosevic - videos
Reklamno mjesto 5
Rock Otocec 2010
Reklamno mjesto 6
Web portal Pljuga
Reklamno mjesto 7

Andjelko Jurkas (HR) - Bez rocka trajanja (Knjiga + CD)
Reklamno mjesto 8
Gary Talley (USA) - Guitar Playing for Songwriters
Reklamno mjesto 9

Hosting sponzor:

Barikada - facebook group





© Copyright by Dragutin Matosevic. All rights reserved (2004 -