Barikada
- World Of Music - Svastara - 2007 |
|
LUCIANO
PAVAROTTI
Iz dnevnika ljubitelja ozbiljne muzike
Autor priloga: Damir Gulamović, Tuzla, BiH
|
Luciano Pavarotti
1935. - 2007.
Iz dnevnika ljubitelja ozbiljne muzike
Odlazak u zoru, dok zvijezde jos uvijek trepere!
Jutros (06.09.2007. godine, op. ur.) sam se probudio u pet.
Probudio me neobjasnjivi nemir koji mi nije dao da se vratim u krevet i nastavim
uzivati
u toplini koju
u
prohladno jutro daje
pokrivac. Dva sata nakon toga na CNN-u sam ugledao traku koja je nagovjestavala
"Breaking News", a potom je spiker iz studija prenjeo vijest da je tog jutra,
u vrijeme mog nemira, umro Luciano Pavarotti.
Luciano Pavarotti rodjen je 12. oktobra 1935. godine u Modeni.
Odrastao je u siromasnoj obitelji u kojoj je glazbeni talenat nasljedio od
oca Fernanda
koji je kao bariton pjevao u jednoj od modenskih crkvi. U crkvenom zboru ce
i sam poceti pjevati kao alt da bi u periodu adeloscencije na godinu dana prestao
pjevati dok je u njemu sazrijevao raskosni tenor koji ce posustati tek pred
bolescu koja ga je prosle godine primorala na uzmak sa svjetskih pozornica.
Kao dijete slusao je ploce sa tonskim zapisima Caruza i Martinelija, uzivao
je u filmovima Maria Lanze i sate provodio imitirajuci ga pred ogledalom sto
mu je razvilo osjecaj za dramski nastup koji ga je pratio kroz citavu karijeru.
Nakon perioda skolovanja i godina kolebanja, 1961. godine pocinje opersku
karijeru ulogom Rudolfa u Puccinijevom "La Boheme", pred publikom u rodnoj
Modeni.
Prije par godina ce, prisjecajuci se svojih pocetaka, za "Opera News" reci:
“Sjecam se kada sam poceo pjevati 1961. godine. Jedna osoba mi je prisla i
rekla 'bjezi brzo,
operi je ostalo tek desetak godina zivota'. U to vrijeme se zaista i cinilo
da ce biti tako. Ali, potom sam dobio priliku da budem u prvom televizijskom
prenosu iz Meta (Metropoliten Opera). Dan poslje ljudi su me poceli zaustavljati
na ulici. Tada sam shvatio koliko je vazno da se opera priblizi masama.
Mislim da ljudi koji su me zaustavljali nisu ni znali sta je opera, zaustavljali
su
me i govorili 'oni Bohemi su zaista dobri'".
1963. godine pocinje svoju medjunarodnu karijeru nastupajuci kao Edgardo u
Donizetjevoj "Lucia di Lammermoor" u Amsterdamu, Cirihu i Becu. Iste godine
nastupa i u
Covent Gardenu kao zamjenski pjevac u "La Boheme".
Kljucni trenutak u njegovoj karijeri je kada pocinje suradnju sa sopranisticom
Joan Sutherland kojoj ce se pridruziti 1965. godine na turneji po Australiji.
Godinama nakon toga Pavarotti ce govoriti da je njegovo pjevanje rezultat savjeta
koje
mu je davala Joana pomazuci mu da razvije svoju tehniku.
1967. godine nastupa u milanskoj La Scali pod dirigentskom palicom Herbert
Von Karajana, godinu poslije otvorena su mu vrata Meta u kojem ce 2004. godine
nastupiti
po 383. puta,
na
koncertu na kojem se oprostio od opere.
Osamdesetih godina zajedno sa Carerrasom i Domingom nastupa zajedno pod imenom
"Tri tenora". Istoimeni album je usao u Guinnnessovu knjigu rekorda kao najprodavaniji
album klasicne muzike ikada!
Sa njegovom popularnoscu raste i njegov drustveni angazman - u Ujedinjenim
narodima i drugim humanitarnim nastojanjima.
U rodnoj Modeni odrzava koncerte pod nazivom "Pavarotti i prijatelji" na
kojima mu se, zbog humanitarnog karaktera i ogromne medijske pozornosti, pridruzuju
mnogobrojne pop zvijezde - Sting, Geroge Michael, Eric Clepton, U2...
Odrzao je koncert za djecu Bosne, a rezultat je zgrada Pavarotti muzickog
centra u Mostaru. Maestro je u povodu otvaranja ovog centra za BBC izjavio:
"Ja nisam
politicar, ja sam muzicar. Ono sto ja zelim je da ljudima dam mjesto gdje opet
mogu da pronalaze zadovoljstvo i ponovo pocnu da zive. Covjeku moras dati
duh, a kada mu podaris duh onda si mu dao sve."
Druga polovina XX stoljeca imala je mnoge velike tenore, ali, za publiku,
Pavarotti je bio najveci od svih. Svojim zvonkim i djevicanskim glasom kojim
je uspostavljao
standarde operskog pjevanja uveseljavao je publiku duze nego bilo koji izvodjac
klasicne muzike. Kolorit njegova glasa i emocije koje nije znao kriti desetljecima
su publiku ostavljale bez daha.
Puccinijeva "Nessun Dorma" je arija kojom se Pavarotti potpisivao svojim glasom,
slusam je, njegov glas je dovoljan da vidim strast na njegovom licu. Arija
govori o zori koja svice, o zvijezdama, o pobijedi... Pavarotti je pobjedio,
jutros, 6 septembra 2007. godine je otisao medju zvijezde gdje pjeva sa Lanzom,
Caruzom, Giglijem... U srcima onih koji su zivjeli sa Pavarottijem, zavjesa
nikada nece
pasti!
|
Autor priloga:
Damir Gulamović
Tuzla, Bosna i Hercegovina
|
|
|