Barikada - World Of Music
Povratak na NOVU BARIKADU

   www.old.barikada.com 
Muzicki web portal svih zemalja ex YU (i jos malo sire)






Dinko Husadzic Sansky - Pogled na jazz
Reklamno mjesto 1
Davor Hrvoj - Jazz Connections
Reklamno mjesto 2
Summer Music School Pucisca
Reklamno mjesto 3
Davor Matosevic (singer-songwriter)
Reklamno mjesto 4
exYUsingles - Istorijat muzike ex YU
Webmaster - Kontakt e-mail


Optimizirano za
IE i 1024 x 768

Dragutin Matosevic feat. Esad Prcic - Tulipani



ExYUsingles - Istorijat muzike ex YU
  Barikada - World Of Music - Svastara - 2007
LUCIANO PAVAROTTI
Iz dnevnika ljubitelja ozbiljne muzike
Autor priloga: Damir Gulamović, Tuzla, BiH

Luciano Pavarotti
1935. - 2007.
Iz dnevnika ljubitelja ozbiljne muzike

Odlazak u zoru, dok zvijezde jos uvijek trepere!

Jutros (06.09.2007. godine, op. ur.) sam se probudio u pet. Probudio me neobjasnjivi nemir koji mi nije dao da se vratim u krevet i nastavim uzivati u toplini koju u prohladno jutro daje pokrivac. Dva sata nakon toga na CNN-u sam ugledao traku koja je nagovjestavala "Breaking News", a potom je spiker iz studija prenjeo vijest da je tog jutra, u vrijeme mog nemira, umro Luciano Pavarotti.

Luciano Pavarotti rodjen je 12. oktobra 1935. godine u Modeni. Odrastao je u siromasnoj obitelji u kojoj je glazbeni talenat nasljedio od oca Fernanda koji je kao bariton pjevao u jednoj od modenskih crkvi. U crkvenom zboru ce i sam poceti pjevati kao alt da bi u periodu adeloscencije na godinu dana prestao pjevati dok je u njemu sazrijevao raskosni tenor koji ce posustati tek pred bolescu koja ga je prosle godine primorala na uzmak sa svjetskih pozornica.

Kao dijete slusao je ploce sa tonskim zapisima Caruza i Martinelija, uzivao je u filmovima Maria Lanze i sate provodio imitirajuci ga pred ogledalom sto mu je razvilo osjecaj za dramski nastup koji ga je pratio kroz citavu karijeru.

Nakon perioda skolovanja i godina kolebanja, 1961. godine pocinje opersku karijeru ulogom Rudolfa u Puccinijevom "La Boheme", pred publikom u rodnoj Modeni.

Prije par godina ce, prisjecajuci se svojih pocetaka, za "Opera News" reci: “Sjecam se kada sam poceo pjevati 1961. godine. Jedna osoba mi je prisla i rekla 'bjezi brzo, operi je ostalo tek desetak godina zivota'. U to vrijeme se zaista i cinilo da ce biti tako. Ali, potom sam dobio priliku da budem u prvom televizijskom prenosu iz Meta (Metropoliten Opera). Dan poslje ljudi su me poceli zaustavljati na ulici. Tada sam shvatio koliko je vazno da se opera priblizi masama. Mislim da ljudi koji su me zaustavljali nisu ni znali sta je opera, zaustavljali su me i govorili 'oni Bohemi su zaista dobri'".

1963. godine pocinje svoju medjunarodnu karijeru nastupajuci kao Edgardo u Donizetjevoj "Lucia di Lammermoor" u Amsterdamu, Cirihu i Becu. Iste godine nastupa i u Covent Gardenu kao zamjenski pjevac u "La Boheme".

Kljucni trenutak u njegovoj karijeri je kada pocinje suradnju sa sopranisticom Joan Sutherland kojoj ce se pridruziti 1965. godine na turneji po Australiji. Godinama nakon toga Pavarotti ce govoriti da je njegovo pjevanje rezultat savjeta koje mu je davala Joana pomazuci mu da razvije svoju tehniku.

1967. godine nastupa u milanskoj La Scali pod dirigentskom palicom Herbert Von Karajana, godinu poslije otvorena su mu vrata Meta u kojem ce 2004. godine nastupiti po 383. puta, na koncertu na kojem se oprostio od opere.





Osamdesetih godina zajedno sa Carerrasom i Domingom nastupa zajedno pod imenom "Tri tenora". Istoimeni album je usao u Guinnnessovu knjigu rekorda kao najprodavaniji album klasicne muzike ikada!

Sa njegovom popularnoscu raste i njegov drustveni angazman - u Ujedinjenim narodima i drugim humanitarnim nastojanjima.

U rodnoj Modeni odrzava koncerte pod nazivom "Pavarotti i prijatelji" na kojima mu se, zbog humanitarnog karaktera i ogromne medijske pozornosti, pridruzuju mnogobrojne pop zvijezde - Sting, Geroge Michael, Eric Clepton, U2...

Odrzao je koncert za djecu Bosne, a rezultat je zgrada Pavarotti muzickog centra u Mostaru. Maestro je u povodu otvaranja ovog centra za BBC izjavio: "Ja nisam politicar, ja sam muzicar. Ono sto ja zelim je da ljudima dam mjesto gdje opet mogu da pronalaze zadovoljstvo i ponovo pocnu da zive. Covjeku moras dati duh, a kada mu podaris duh onda si mu dao sve."

Druga polovina XX stoljeca imala je mnoge velike tenore, ali, za publiku, Pavarotti je bio najveci od svih. Svojim zvonkim i djevicanskim glasom kojim je uspostavljao standarde operskog pjevanja uveseljavao je publiku duze nego bilo koji izvodjac klasicne muzike. Kolorit njegova glasa i emocije koje nije znao kriti desetljecima su publiku ostavljale bez daha.

Puccinijeva "Nessun Dorma" je arija kojom se Pavarotti potpisivao svojim glasom, slusam je, njegov glas je dovoljan da vidim strast na njegovom licu. Arija govori o zori koja svice, o zvijezdama, o pobijedi... Pavarotti je pobjedio, jutros, 6 septembra 2007. godine je otisao medju zvijezde gdje pjeva sa Lanzom, Caruzom, Giglijem... U srcima onih koji su zivjeli sa Pavarottijem, zavjesa nikada nece pasti!


Autor priloga:

Damir Gulamović
Tuzla, Bosna i Hercegovina







Davor Matosevic - videos
Reklamno mjesto 5
Rock Otocec 2010
Reklamno mjesto 6
Web portal Pljuga
Reklamno mjesto 7

Andjelko Jurkas (HR) - Bez rocka trajanja (Knjiga + CD)
Reklamno mjesto 8
Gary Talley (USA) - Guitar Playing for Songwriters
Reklamno mjesto 9

Hosting sponzor:

Barikada - facebook group





© Copyright by Dragutin Matosevic. All rights reserved (2004 -