Barikada
- World Of Music - Svastara - 2008 |
|
ZRINKO TUTIĆ
Golden Collection - 40 najvećih hitova
|
|
Zrinko Tutić
Golden Collection - 40 najvećih hitova |
|
Zrinko Tutić zasigurno je jedan od najcjenjenijih
kantautora, skladatelja i producenata iz Hrvatske koji je tijekom dugogodišnje
glazbene karijere napisao mnogobrojne hitove koje su pak otpjevale najpoznatije
zvijezde
domaće estrade. U moru tih prekrasnih pjesama bilo je doista teško
izdvojiti 40 najvećih, a ova kompilacija donosi upravo ono najbolje što
je proizašlo
iz pera Zrinka Tutića.
Među brojnim glazbenim imenima za koje je Tutić pisao nalaze se Severina,
Doris Dragović, Tajči, Maja Blagdan, eljko Bebek, Gibonni, Massimo,
Goran Karan, Mišo Kovač, Miroslav Škoro, koji su otpjevali hitove
poput: "Tvoja
prva djevojka", "eljo moja", "Hajde da ludujemo", "Sveta
ljubav", "Zlatne godine", "Dvorište", "Stranac
u noći", "Benzina", "Dalmatinka", "Trava
zelena" i druge. Kompilacija donosi i tri pjesme koje je otpjevao sam
Zrinko, iznimno popularnu "Doris", te skladbe "Bjei,
bjei djevojčice" i duet sa Jadrankom Stojaković, "Manuele".
Svakako nezaobilazan glazbeni uradak je zasigurno najljepša domovinska
pjesma, "Moja domovina", koju Zrinko Tutić potpisuje zajedno sa
Rajkom Dujmićem, a tu je i skladba Hrvatskog band aida, "Za djecu Hrvatske".
"Tutić je danas otac svoje brojne glazbene obitelji. Patrijarhalno odgojen,
valjda drugačije nije moglo ni biti. Radoholik i "kum popa" (moe
i vice versa), čovjek kojeg se trai, pita i kojem se vjeruje, glasan
i izravan, naočit i svenazočan, susretljiv i blagoglagoljiv, uvjerljiv i djelotvoran.
To je istovremeno najbolja preporuka i kompliment njegovoj stalnoj tenji
za savršenom svestranošću. "Veliki mag hrvatske estrade", "autor
opće prakse", "kum pop glazbe" ili "mida diskografije"?” -
napisao je o Zrinku Tutiću u predgovoru kompilacije Siniša Škarica.
Zrinko Tutić bio je član pop grupe Selekcija u kojoj potpisuje
skladbe kao autor glazbe, stihova i aranmana. Krajem 1973. godine Jugoton
im objavljuje singlicu s pjesmama "Stari kovači" i "Magle".
Kao skladatelj prvi puta se pojavljuje na Zagrebačkom festivalu 1974., kad
je Ksenija Erker izvela njegovu pjesmu "Doći će dan", a kao kantautor
pojavljuje se prvi put 1977. sa skladbom "Nepoznata, tako ću te zvati".
Od 1977. do 1980. godine napisao je više od sto songova za djecu, što
je okrunio televizijskim mjuziklom "Bajka o maslačku" na stihove
Sunčane Škrinjarić, te glazbom za seriju "Marko Marulić".
Na Zagrebfestu 1981. pojavljuje se s pjesmom "Doris" što
je bio početak niza od četiri kantautorska albuma ("Doris", "Plavi
leptir", "Pola jabuke", "Zrinko Tutić"), zaključno
s 1985. godinom. 1997. godine Croatia Records objavljuje dvostruki kompilacijski
album "Dnevne temperature" s odabranim pjesmama s kantautorskih
albuma.
Tri puta njegove pjesme predstavljaju Jugoslaviju i Hrvatsku na Eurosongu.
Prvi put je to u Bergenu 1986. s pjesmom "eljo moja" u izvedbi
Doris Dragović. Nakon toga u Zagrebu 1990. Tajči izvodi "Hajde da ludujemo",
a 1996. Tutić u Oslo odlazi s pjesmom "Sveta ljubav", koju je
pjevala Maja Blagdan i s kojom je osvojio četvrto mjesto.
Godine 1991. piše "Moju domovinu", te kao autor i producent
potpisuje još osam projekata Hrvatskog Band Aida ("Za djecu Hrvatske",
"Kad bi svi"...). Autor je glazbe za pet dugometranih
filmova - "Zlatne
godine", "Putovanje tamnom polutkom", "Nausikaja", "Kad
mrtvi zapjevaju", "Garcia". Za "Putovanje tamnom polutkom" 1995.
i "Kad mrtvi zapjevaju" 1998., na Pulskom filmskom festivalu dobiva
Zlatne arene. Do 2000. godine autor je televizijskog glazbenog identiteta (najave)
Hrvatske radio televizije. Autor je zvučnog identiteta Europskog prvenstva
rukometaša odranog u Zagrebu i Rijeci 2000. godine. Kao producent
potpisuje više od 30 visokotiranih albuma (Bebek, Davor Radolfi,
Doris Dragović, Ivan Mikulić, Maja Blagdan, Massimo, Mate Mišo Kovač,
Matteo, Sanja Doleal, Sergio Pavat, Severina, Miroslav Škoro, Tereza,
Tajči). Vlasnik je i glavni producent tvrtke Tutico, izdavačke kuće i koncertne
agencije koja postoji od 1992. godine.
Osnivač je i član Upravnog odbora Diskografske nagrade "Porin" (od
1993. godine), od 2000. do 2004. godine je predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske
diskografske udruge, a od 2004. godine je glavni tajnik i direktor nagrada
Instituta hrvatske
glazbene industrije.
|