Olivrera Katarina
19.06.2008. - Sava Centar, Beograd, Srbija
U četvrtak 19. juna 2008. godine u 20.30h u Sava Centru, Beograd, Olivera
Katarina će odrati
svoj solistički koncert - i to nakon trideset godina odsustva sa muzičke
scene! Da to bude pravi spektakl, pobrinuće se pre svega fantastičan glas
Olivere Katarine, zatim ansambl Groš iz Niša koji će je pratiti
sa 12 muzičara, interesantni gosti iznenađenja, nezaobilazni trubači, kao
i rediteljska palica Gorčin Stojanovića.
Bogat repertoar, koji će probuditi mnoge emocije, uključiće nene
francuske šansone,
vatrenu cigansku muziku i neprevaziđene izvorne narodne pesme iz Srbije. Biće
to jedno nezaboravno muzičko iskustvo, koje će nas provesti kroz mnoge predele
i epohe - sve vreme slaveći ivot!
Jedna od najvećih glumačkih i muzičkih zvezda Srbije, ena sa biografijom
po kojoj se moe snimiti film, diva za sva vremena - to je Olivera Katarina.
Tome u prilog govori i činjenica da ni posle ogromne medijske pauze i nekoliko
decenija izbivanja sa scene, ona nikada nije zaboravljena. Olivera Katarina
ponovo je snano uzburkala strasti nakon nedavnog povratka na veliko
platno ulogom Velike Boginje u filmu "Čarlston za Ognjenku".
Ova glumica i pevačica karijeru je započela još kao student, glavnom
ulogom u predstavi "Koštana" u Narodnom pozorištu Beograd. ena
izuzetne lepote i još većeg talenta odmah je skrenula panju na
sebe, pa su usledila brojne uloge na filmu i u televizijskim projektima.
Glumila je u više od dvadeset filmova, a za nju su bili zainteresovani
kako domaći, tako i inostrani reditelji, pa je igrala u filmovima Ðanfranka
Parolinija, Alberta Latuade, Majkla Armstronga, Konrada Vulfa... Za film
"Goja" nagrađena
je na filmskim festivalima u Moskvi i Veneciji, a njena najpoznatija uloga
je u ostvarenju "Skupljači perja" (1967) Aleksandra Saše
Petrovića, koji je nagrađen na filmskom festivalu u Kanu. Inače, Olivera
Katarina je ovaj festival zatvorila koncertom gde su pored nje pevale i Nana
Muskuri i Dajan Vorvik.
Njena karijera naprasno je prekinuta krajem sedamdesetih godina kada je
tadašnje
komunističko rukovodstvo ocenilo da je srpski nacionalista. Tada nastupa
medijska blokada Olivere Katarine, ali uprkos tome, publika nikada nije
zaboravila ko
je ona. Čak i nove generacije rođene mnogo posle njenog izgnanstva sa scene,
čule su za nju. A onda se posle više od tri decenije glumačkog posta,
Olivera Katarina pojavila na velikom platnu u filmu Uroša Stojanovića
"Čarlston za Ognjenku". Očarala je publiku, kako svojim glumačkim
umećem, tako i fantastičnim glasom. U "Čarlstonu za Ognjenku"
ponovo je i zapevala na filmu i to na muziku koju je uradio poznati japanski
kompozitor Šigeru Umebajaši.
Inače, kao interpretator izvornih narodnih pesama i ciganskih romansi
odrala
je više od stotinu koncerata širom sveta. Pevala je sve: i izvornu
muziku i francuske šansone, a njena pesma "Sedim u jednom pariškom
lokalu" postala je antologijska. Nezaboravni su njeni snimci izvornih
narodnih pesama: "Alaj mi je večeras po volji", "A što
ti je mila kčeri", "Ðelem, đelem", "Niška
banja", "Crvena jabuka", "Evo banke, cigane moj"...
Od šansona koje je pavala izdvajamo: "U ime ljubavi", "Ljubav
(Sedim u jednom pariškom lokalu)", "Pričaj mi o ljubavi", "Budi
moj", "Nikad ne zaboravi dane naše ljubavi", "Šošana"...
U čuvenoj francuskoj "Olimpiji" odrala je 72 uzastopna
koncerta kojima su prisustvovale sve vodeće francuske zvezde filma i muzike
toga vremena,
a dva puta je svojim koncertima zatvarala filmski festival u Kanu! U skorije
vreme, 2006. godine, učestvovala je u performansu Marine Abramović u Gugenhajm
muzeju u Njujorku, o čemu je pohvalno pisala svetska štampa.
Autor je zbirke pesama "Beli badnjaci" koja govori o stradanju
Srba na Kosovu, a njena dela zastupljena su u Antologiji pesama o Kosovu.
Gorčinu koju je nosila u sebi zbog medijske blokade kojoj je bila izloena,
pretočila je u autobiografsku delo "Aristokratsko stopalo",
koje je objavila 2003. godine. Knjiga je postigla ogroman uspeh i izazvala
veliko
interesovanje
čitalaca, a bila jedna od deset najčitanijih knjiga Narodne biblioteke Srbije
za 2003. godinu.