Prošla je Staljinova blokada koja je našim narodima, ekonomski gledano, donijela par teških godina. Životni standard je pomalo počeo rasti. Došla je 1958. godina i Opatijski festival gdje je sa Ivom Robićem u duetu nastupila Zdenka Vučković. Sa pjesmom "Mala djevojčica" oni su bili pobjednici tog festivala i ta pjesma je bila veliki jugoslavenski hit tog vremena. U to vrijeme Robić je dobio ponudu da nastupa i u Njemačkoj.

Put u Njemačku označio je početak njegove internacionalne karijere. Pjesma "Morgen" (Sutra) prodana je u više miliona primjeraka i time je Ivo Robić postao milioner i u markama. Može se reći da je Ivo Robić jedini naš pjevač koji je napravio pravu i veoma uspješnu internacionalnu karijeru. Međunarodna karijera Ive Robića diskografski je istinski započela, snimanjem ploča za češki "Supraphon", 1956. godine. Ivo Robić je u Njemačkoj lansirao više hitova, a njegove ploče su se prodavale i prodavale. Veliki uspjeh postigao je i sa pjesmom "17 godišnja". U tom periodu sarađivao je sa hamburškim kompozitorom Bert Kaempfertom ("Strangers in the Night"). Diskografska kuća koja je kasnije preuzela Ivu Robića, bila je "Polydor", a "Polydor" je pripadao gigantu "Deutsche Grammophon Gesellschaft". Ime Ive Robića je u Njemačkoj, generaciji 60-80-to godišnjaka, i danas dobro poznat pojam (autor članak je to doživio i čuo više puta).

Slijedeći Opatijski festival (1959. godine) donio mu je veliki uspjeh sa pjesmom "Autobus Calypso", a neobićno je da je i taj uspjeh pjevao u duetu - ovaj puta sa Beti Jurković.

Interesantan detalj je da je Ivo Robić, uprkos velikom uspjehu i novcu, ostao veoma skroman. On je i dalje nastavio svoju tradiciju pjevanja po ugostiteljskim objektima, pa je svako ljeto nastupao na terasi Hotela "Kvarner" u Opatiji. On je uvijek želio direktni kontakt sa svojom publikom, a taj kontakt je mogao imati samo na taj način, t.j. da pjeva u živo i da tako osjeti reakcije publike na svaku svoju pjesmu. U Ičićima pored Opatije sagradio si je uz more veoma lijepu vilu gdje je pretežno živio, zajedno sa suprugom Martom.

Godine su prolazile, a Ivo je izbacivao uspjeh za uspjehom i, što je većini ljudi nepoznato, radio je i kao veoma uspješan kompozitor. Pozivali su ga da pjeva na raznim festivalima (Zagreb, Opatija, Krapina, a posjedujem i jedan stari oštečeni single gdje je Ivo Robic pjevao i na festivalu Beogradsko proleće). On je na tim festivalima uvijek osvajao solidna mjesta, ali više nikada nije ponovio veliki uspjeh pjesme "Mala djevojčica".

U sedamdesetim godinama XX vijeka, njegova popularnost je počela popuštati, ali Robić je i nadalje imao svoju vjernu publiku, tako da je i dalje bio interesantan Jugotonu - njegove ploče su se dobro prodavale.

Vrijeme je prolazilo i prije desetak godina Ivo Robić je imao nastup u Neumeuensteru, u sjevernoj Njemačkoj. Autor ovog članka je htio posjetiti taj koncert, ali su sve karte bile rasprodane!! Drugim riječima, Ivo Robić je u Njemačkoj još uvijek imao svoju odanu publiku.

Jednog dana je i za Ivu Robića došao dan oproštaja od njegove vjerne publike. Ivo Robić je umro u riječkoj bolnici, dana 09.03.2000. godine. Sa sigurnošću mogu reći da on i dalje živi među nama, jer uz njegovu muziku i uz njegove pjesme i pripadnici novih generacija mogu zaplesati i biti očarani njegovim nezaboravnim glasom.

Na žalost, poslije Ivine smrti, riječki Novi List je više puta pisao o ostavinskoj raspravi. Kako je riječki Novi List pisao, dva brata Ive Robića pokušala su dobiti veći dio njegovog nasljedstva. Taj sudski proces dobila je udovica Ive Robića, gospođa Marta. Ona je lijepu vilu u Ičićima prepustila Katoličkoj crkvi i sada je u toj zgradi otvorena lokalna crkva. Zaboravio sam napomenuti da Ivo Robić nije imao djece.

Posebno se mora navesti pjesma "Samo jednom se ljubi", iz 1956. godine, jer je ta kompozicija Ive Robića bila i jedan od njegovih najvećih upjeha!

Izvori informacija:

Omoti gramofonskih ploca Jugoton / Croatia Records
Prateće brošure uz CD-e
Časopis "Gloria", Zagreb
Novine "Novi List", Rijeka
Slušanje Ive Robića na terasi Hotela "Kvarner", Opatija

Dragi čitatelji Barikade, srdačno Vas sve pozdravlja,

Vaš Nadir Efendić
Efendic@gmx.de

Autor: Nadir Efendić Henstedt-Ulzburg, Deutschland Efendic@gmx.de

---