Krunoslav Kićo Slabinac
B i o g r a f i j a

Postovani citatelji Barikade,
Naš vremeplov je spreman za put i opremljen je sa svime što je potrebno za jednu vremensku ekspediciju. Mi krećemo za Petrinju, u vrijeme daleke 1967. godine, da posjetimo Nadira Efendića, autora ovog članaka, koji se tada nalazio u tom gradu. Petrinja, Hrvatska, imala je te 1968. godine, kao i danas, samo jednu atrakciju, a to je bila svima poznata mesna industrija Gavrilović. Pritisak na startno dugme i mi se nalazimo u Petrinji, 1967. godine, preciznije kazano, iznad velikog vojnog objekta, t.j. kasarne i velikog dvorišta iste. Srećom, nevidljivi smo, tako da iznad kasarne možemo lebdjeti u miru. Malo smo previsoko da prepoznamo Nadira Efendića koji je rezervni oficir u toj kasarni. Fizičari bi rekli, dva Nadira Efendića mogu postojati samo u vremenskom putovanju na Barikadi! Kasarna kao i svaka kasarna, ništa posebno, osim da vidimo da su na velikom dvorištu kasarne postavljeni stupovi sa zvučnicima iz kojih se čuje glasna muzika. U kratko vrijeme smo iz tog razglasa više puta čuli jednu pjesmu i to pjesmu "Plavuša". Vojnik koji je mjenjao gramofonske ploče najavio je svaki puta tu pjesmu sa: "Plavuša" u izvedbi Kiće Slabinaca. Budući da se ništa više ne dešava i da smo istu pjesmu u izvedbi Kiće Slabinaca čuli već tri puta, mi krećemo dalje, u Split, 1979. godine.

U Splitu se upravo održava Splitski festival na kome su po tradiciji lokalni "matadori" bili nepobjedivi. Mi ponovo čujemo onaj isti glas kojeg smo čuli u Petrinji, t.j. Kićo Slabinac pjeva i u Splitu, ali ovoga puta svoju kompoziciju, "Serenada". Dolazi glasanje i dešava se čudo. Jedan pjevač bez dalmatinskog dijelekta pobjeđuje na Splitskom festivalu. Mislim da je vrijeme da malo detaljnije vidimo tko je taj Kićo Slabinac.

Kićo Slabinac, punim imenom Krunoslav Slabinac, rođen je u Osijeku ratne, 1944. godine. Po njegovim ranijim izjavama može se vidjeti da nije previše volio školu. Već u osmogodišnoj školi počeo je da glumi u dječijem kazalištu, što pokazuje da je Slabinac veoma rano razvio umjetničke sklonosti. Svirao je rado tamburicu, što nije čudo jer je to instrument kojeg je on sretao na svakom koraku. Prvi susret sa muzikom Elvisa Presleya doveo je do toga da je Kićo Slabinac zaborovio tamburicu i od tada je za njega postojala samo gitara. Kićo Slabinac imao je sreću da su njegovi roditelji bili spremni da mu plate učitelja gitare, ali klasična muzika bila je Kići Slabincu dosadana. Za njega je postojao samo Rock 'n' Roll i već krajem 50-tih godina Kićo Slabinac je počeo da se sa gitarom pojavljuje na plesnjacima. Kićo je poceo da nastupa u grupi Tornado, a nešto kasnije oni su se pretovorili u grupu Kon-Tiki. To su sve bili aktiviteti koji su bili na uskoj lokalnoj razini.

Ozbiljan početak bio je sa osnivanjm grupe "Dinamiti" sa kojom je Kićo Slabinac doživio prve uspjehe u karijeri. Na takmičenjima rock grupa, oni su pobjedili u Zagrebu i Beogradu. Problem svih grupa u ex-YU bio je nedostatak dobrih instrumenata i pojačala. Pojačala vlastite izrade, sa radiocijevima, nisu imala dovoljno snage za potrebe jedne rock grupe. Dinamiti su taj problem pokušali da riješe tako što su otišli na gostovanje u Njemačku. Na žalost, dva poziva u vojsku su prekinula njihov boravak u Njemačkoj i time je njemačka karijera Kiće Slabinaca zauvjek otišla u vjetar.

Poslije odsluženja vojnog roka, Kićo Slabinac je mislio da se ponovo uključi u grupu "Dinamiti", ali to više nije bilo moguć i Kićo Slabinac je odlučio da pjeva kao solo pjevač. Da bi proveo tu namjeru, Kićo Slabinac se preselio u Zagreb gdje je publiku zabavljao sa pjesmama Tom Jonesa i Elvis Presleya. Pobjedivši u Zagrebu na jednom takmičenju početnika, Kićo je dobio priliku da zabavlja publiku u jednom klubu gdje su zalazili muzičari. Tu ga je čuo poznati kompozitor Nikica Kalogjera, koji mu je 1969. godine omogućio da nastupi na Splitskom festivalu. Kićo Slabinac je otpjevao veoma uspjesno pjesmu, "Samo zbog ljubavi" i time je stupio među poznate pjevače ex-YU.

Samo godinu dana kasnije, Kićo Slabinac je pobjedio u Opatiji 1970. sa pjesmom "Više nećeš biti moja", kompozitora Aleksandra Korača. Već slijedeće, 1971. godine u Dublinu / Irska, na takmičenju za pjesmu Eurovizije, Kićo Slabinac je osvojio 14-to mjesto sa 68 bodova. Još jednom se pokazalo, da se razlikuju ukusi publike iz ex-YU i Evrope. Bez obzira na taj relativni neuspjeh, Kićo Slabinac je na domaćem muzičkom tržištu nizao uspjehe i postao je jedan od najpopularnijih pjevača ex-YU.

Njegova pjesma, "Zbog jedne divne žene", bila je veliki uspjeh i učvrstila je njegov glas dobrog pjevača. Kićo Slabinac je bio neoprezan i previše lakomislen, tako da je dao neke neoprezne izjave koje su dovele do sukoba i na kraju i do sudskog procesa. Potrošivši dosta vremena i energije po sudskim dvoranama i advokatskim kancelrijama, Kićo Slabinac je sredinom 70-tih godina boravio jedno vrijeme u USA, jer se nadao da bi možda tamo mogao napravi karijeru. Vrativši se neobavljena posla u ex-YU, Kićo Slabinac je ustanovio da su drugi pjevači već zauzeli njegovo mjesto.

Kao i neki drugi pjevači, i on se tada okrenuo narodnoj muzici i time mu je bilo otvoreno tržište koje je bilo rentabilnije od tržišta zabavne muzike. Njegovi uspjesi na polju narodne muzike omogućili su mu ekonomsku nezavisnost. Ljubav prema zabavnoj muzici bila je kod Kiće Slabinaca i dalje prisutna i on se redovno pojavljivao ne festivalima zabavne muzike gdje je povremeno i pobjeđivao. Kićo Slabinac je pjevao i na nekim trećerazrednim festivalima kao na primjer - Festivali JNA - jer je time želio da spriječi da publika zaboravi njegov glas. Kroz to je Kićo Slabinac zaista uspio da njegov glas ne bude zaboravljen, t.j da stalno bude prisutan na sceni zabavne glazbe.

U tim, 80-tim godinama, kod Kiće Slabinaca se pojavio isti problem kojeg je imao i Elvis Presley, problem debljine. Naviknut na dobru i jaku slavonsku hranu, Kićo Slabinac je dobio na težini, koja više nije odgovarala njegovim ljubavnim pjesmama. Šaljivo kazano, momak koji se želi djevojci popeti na balkon, ne smije biti predebel, jer mu može puknuti konopac. Važno je pohvalno napomenuti da su uspjesi Kiće Slabinca djelomično bili njegove vlastite kompozicije, što pokazuje da je Kićo Slabinac muzički veoma obdaren.

Danas kada Kićo Slabinac skoro isključivo pjeva narodne pjesme, može se reći da je on dao pozitivni prilog razvoju zabavne muzike ex-YU. Činjenjenica je, da je Kićo Slabinac među prvima donio Rock 'n' Roll na područje ex-YU. Interesantno je, da je ta činjenica otišla u zaborav i to vjerovatno zbog toga, jer je Kićo Slabinac tada pjevao u Osijeku, za kojeg se može reći da je tada bio muzička provincija.

Spisak meni poznatih pjesama Kiće Slabinca:

Poštovani čitatelji Barikade, moji izvori informacija bili su stari članici iz novina, omotnice starih gramofonskih ploča, Internet... Kao i uvijek, spreman sam prvoj desetorici čitatelja Barikade koji mi se jave, poslati pjesmu Kice Slabinaca "Zbog jedne divne crne žene" iz 1971. godine, preko e-maila (mp3 format). Mislite samo na vaše telefonske (modem) troškove.

Uz srdačan pozdrav, Vaš, Nadir Efendić
Efendic@gmx.de

Autor: Nadir Efendić Henstedt-Ulzburg, Deutschland Efendic@gmx.de

---