Barikada - World Of Music
Povratak na NOVU BARIKADU

   www.old.barikada.com 
Muzicki web portal svih zemalja ex YU (i jos malo sire)






Dinko Husadzic Sansky - Pogled na jazz
Reklamno mjesto 1
Davor Hrvoj - Jazz Connections
Reklamno mjesto 2
Summer Music School Pucisca
Reklamno mjesto 3
Davor Matosevic (singer-songwriter)
Reklamno mjesto 4
exYUsingles - Istorijat muzike ex YU
Webmaster - Kontakt e-mail


Optimizirano za
IE i 1024 x 768

Dragutin Matosevic feat. Esad Prcic - Tulipani



ExYUsingles - Istorijat muzike ex YU
  Barikada - World Of Music - Vremeplov - Mostarenje

ZANA MESIHOVIĆ
Milenko Mišo Marić

BiH opet u Oskar priči

BiH OPET U OSKAR PRIČI
Nakon veličanstvenog triumfa Danisa Tanovića i "Ničije zemlje" '02., Bosna i Hercegovina se prošle (2009.) godine vratila u kontekst natjecanja za najpresitižniju filmsku nagradu na svijetu - Academy Award, poznatiju po pozlaćenoj statueti Oskar, nominacijom kratkog igranog filma "In the name of Son" – "U ime sina", Haruna Mehmedinovića (29) koji je iz rodnog Sarajeva u US izbjegao '96. Nastavak priče je uslijedio ovog novembra (2009.) u uglednom i veoma uticajnom losanđeloskom šoubiznis magazinu "Daily Variety" koji na naslovnoj ističe kandidaturu dugometražnog igranog filma "The Lightkeepers" - "Svjetioničari" i njegovih 6 aktera za Academy i Golden Globe nagrade. Lista počinje sa nosiocem glavne uloge Richard Dreyfussom, vlasnikom Oskara i Zlatnog Globusa, a završava sa Zanom Mesihović (28) za Najbolji Originalni Song. Zana je komponovala i u filmu interpretira udarnu pjesmu "If you wondering". "Zana ima rijedak i poseban dar. Njena pjesma čini filmski trenutak magičnim", podržava je Straw Weisman, direktor svjetske produkcije holivudskog studija New Film International.

Mostarka Zana Mesihović je kao 11.-godišnja izbjeglica stigla u Švedsku '93. gdje je njen muzički talenat veoma brzo primjetio i počeo je upućivati u vještinu pjevanja svjetski renomirani džez pianist i vokalni trener Steven A. Garrick (Među imenima s kojim je sarađivao su Frank Sinatra, Dionne Warwick, Aretha Franklin...). Sa 15 godina uradila je prvi autorski demo snimak nakon čega joj je Sony Music Sweden ponudio ugovor za saradnju. Godine '06. vratila se u Mostar na dužnost Muzičkog direktora United World Collegea, a početkom ove stigla u Holivud gdje na vodećem svjetskom Muzičkom Institutu usavršava obrazovanje. Ime Zane Mesihović nije nepoznato muzičkim znalcima Švedske, Bosne i Hercegovine i Balkana, a siguno je da nakon kantautorskog učešća u "The Lightkeepers" kreće u svijet. Bez razlike na ishod glasanja za Golden Globe 17. januara 2010. godine u holivudskom The Beverly Hilton Hotelu i rezultate 82. dodjele Oskara u Kodak Theatre najveće tvornice snova na svijetu 7. marta slijedeće (2010.) godine, Zana je, neosporno, velika nada bh muzike. U jednom od sljedećih brojeva našeg lista donijećemo opširniji razgovor sa njom. (R.I.)

SVJETIONIČARKA BALKANSKE DUŠE U HOLIVUDU
Ovaj zapis je nastavak vijesti objavljene u Bosanskoj Pošti 4. decembra potrošene (2009.) godine. Da podsjetimo: losanđeloski šoubiznis magazin "Daily Variety" na naslovnoj, a nakon toga više puta i "Los Angelos Times" na unutrašnjim, kandiduju igrani film "The Lightkeepers" - "Svjetioničari" i njegovih 6 aktera za Academy i Golden Globe '10. Lista počinje sa nosiocem glavne uloge Richardom Dreyfussom, vlasnikom Oskara i Zlatnog Globusa, a završava sa Mostarkom Zanom Mesihović (28) za Najbolji Originalni Song. Zana je komponovala i u filmu interpretira udarni song "If you wondering".

- U maju je Straw Wiseman, šef supervajzinga produkcije "New Film International" slučajno bio na mom koncertu u Santa Monici, poslije prišao da čestita i kaže kako je oduševljen. Razmijenili smo vizitke i skoro da sam zaboravila susret. Nakon nekih pet mjeseci javio se i pitao da napišem pjesmu koja zvuči slatko ali staromodno; ljubavnu pjesmu koja bi se lijepo uklopila u film o starijem čuvaru svjetionika. Pošto se radilo o "narudžbi", moram reći da je vrlo atipična u poređenju sa onim što stvaram. Nakon što sam mu mailom poslala "ideju" nazvao me dva dana kasnije i rekao da se režiser i cijela ekipa ozarila kada su pjesmu ubacili u film, sjajno se uklopila. Radi autentičnosti zvuka angažovali su beogradski Filmski orkestar, te snimim. Potom Wiseman za medije izjavi: "Zana ima rijedak i poseban dar. Njena pjesma čini filmski trenutak magičnim". Kritičari su pjesmu opisali kao "klasičnu američku folk-pjesmu, u duhu Leonarda Cohena"... A počelo je:

- Evo nekoliko trenutaka koji mi se u svemu čine važni čisto zato jer ih se sjećam. Potkraj 80.tih otac me odveo na prvu lekciju klavira u Muzičkoj školi kod profesora Duška Štrekelja. Od prvog dana nisam željela "vježbati", činilo mi se ubitačno dosadno, a zahtijevali su od mene. Tako bih kod kuće sjela za klavir svako veče i započela neki menuet, a kad bi se mama psihički zadubila u nešto drugo počela bih na klaviru "izmišljati" sopstvene kompozicije. Vremenom sam sve bolje znala prevariti mamu, te bi ona mislila da zaista vježbam neko klasično djelo. Istovremeno sam počela pisati stihove, mislim da sam išla u drugi osnovne. Prvu pjesmu ja i sestra smo skladale zajedno, i muziku i tekst, za klavirom u našoj zajedničkoj sobi, Ulica Ante Zuanića. Još jedan vrlo važan događaj za mene je bio koncert Himze Polovine, u "Domu mladih". U jednom trenutku je, pjevajući, skočio sa scene među publiku. Pomislila sam kako je važno zapamtiti taj skok, za buduće sopstvene nastupe. Tada još nisam bila ni krenula u osnovnu školu, a znala sam da kad odrastem želim pjevati pred publikom upravo kao on. I konačno, Mostar, negdje '91. Zalutala sam na audiciju Mostarskih kiša, primljena i to su bili moji prvi pjevački koraci. Sa te audicije pamtim prostoriju, pianino i vas sa crnom rolkom, veoma ozbiljnog.

Vrijeme je bilo ozbiljno, mrgodno. Sahranio sam majku, slutio da ću SFRJ domovinu a da će i Kiše, koje su pjevale antifašizam, zauvijek usahnuti jer su sve strašnije dopirale pjesme od Topole pa do Ravne gore i zorom najavljivani Jure i Boban... Zane se sjećam po riđoj kosici, nasmijana naranča, žara s kojim je tumačila pjesmu i samouvjerenosti neobičnoj za nježne godine. Najviše je se sjećam po ocu Behdžetu Bedži Mesihoviću, doktoru matematike, profesoru Univerziteta. Krajem aprila '92. zajedno smo ispratili njegovu suprugu Aidu, dvije kćerkice i dva sinčića u konvoju Dječijeg Kozulata, u izbjeglištvo. Navraćao je, potom, svaki dan očekujući vijesti od njih. Dolazio biciklom, s pjesmama o slobodi, vjerom "Ako istina nije slobodna, onda ni sloboda nije istinita" i sjećanjem kako je njegov dedo Omer-aga Ćemalović '46 govorio supruzi: "Vallahi, moja Munira, da vjeruju u Allaha đelešanuhu, ovi partizani bili bi najbolji muslimani". Dok nas je bradat fašizam visokokalibarski čekićao s brda a drugi ništa nježnije "oslobađao" iznutra ne znam da je neko glasnije, hrabrije i prkosnije branio dostojanstvo Mostara od profesora Bedže (Ovo nije priča o ocu nego o kćeri, ali mi je sveta. Zato molim da se uvaži "skretanje s teme").

- Godinu dana nakon Mostara živjeli smo na Hvaru, gdje sam sklopila neka od životnih prijateljstava. To je ujedno bio i jedan od najtežih perioda u mom životu. Mama, sestra, braća i ja smo bili gladni i željni svega. Kontakt sa ocem i rodbinom u Mostaru i Sarajevu nismo imali. Budućnost je bila neizvjesna, loše stvari su se događale u neposrednoj sredini... Dolazak u Švedsku. Na granici su mi oduzelu macu koju sam krišom uvela jer nisam imala gdje ostaviti to drago stvorenje. Spavali smo u ogromnim atletskim dvoranama sa stotinama ljudi u istoj prostoriji s papirnom posteljinom. Ta Švedska mi je bila siva i ružna. Kad su mi nakon tri mjeseca poslali račun za kremaciju mace koja mi je pomogla kroz sve grozote, mrzila sam Švedsku. Kasnije se mijenjalo. Nekoliko godina živjela sam u samom centru Štokholma, čuvala i pazila stan starijem imućnom švedskom paru. Jako sam ih zavoljela. Oni mene i danas zovu "extra daughter", ja njih "extra mama i tata". A što se tiče muzike, slučajno mi se posrećilo da upoznam Stevena A. Gariccka. Porijeklom Mađar, svjetski renomirani džez pianist i vokalni trener koji je sarađivao su Frank Sinatrom, Dionne Warwick, Arethom Franklin, Barbrom Streisand… Učio me prvenstveno džez i gospel. Trebalo mi je zrelosti i godina da to spojim sa melodijama koje nosim u srcu, koje su ono što danas svima zvuči "balkanski". Mislim da je Balkan jedno veliko blago koje mi je podareno. Mislim da ta "duša" i kompleksnost jezika, ritma i melodije može da se uporedi sa afro-američkim džezom, klezmerom, kubanskim i latino američkim muzičkim nasljeđem. Posjeduje istu dubinu i osobenost izražaja.

Dubinu i osobenost balkanske duše prvi put je zabilježila na demo snimku u Švedskoj kad joj je bilo 15. Sony Music Sweden ponudio joj je ugovor. Nakon nastupa na Švedskoj nacionalnoj televiziji muzički magazin "Metro" je zaključio: "Balkan je nova Jamajka", a dnevni "Aftonbladet" osjetio "drugačiju vrstu duše". Njene kompozicije uvrstile su na repertoar Švedjanka Ayesha, Australijka Annabel Fay… A ona se, sa verifikovanim muzičkim obrazovanjem, vratila u Mostar. Gdje je u Ulici Ante Zuanića kasnih '80. sa sestrom komponovala prvu pjesmu. I gdje su joj 18. septembra '93. ubili nenu Zejnu. Koja nije Brehtova, nego Mostarska Majka Hrabrost... Pa opet Švedska, a '06. Mostar gdje je radila kao muzički direktor United World Collega... Početkom '09. sa švedskom stipendijom stigla je u Holivud. Šta je tamo uradila, rečeno je na početku zapisa. A šta planira:

- Promotivni spot filma, glumaca i pjesme za Oskara snimam u januaru (2010.). Režira režiser filma, Daniel Adams. U toku su pregovori oko CD-a na kojem bi se našlo još nekoliko mojih pjesama. Uz obaveze na Muzičkom Institutu gdje studiram klavir, kompoziciju i produkciju i studijska snimanja ovog mjeseca imam i više nastupa sa svojim bendom Balkan Soul Orchestra. Čine ga sjajni, obrazovani mladi muzičari iz US i Canade. Bend je manje - više skopila moja sestra od kolega sa prestižnog California Institute Of Arts gdje studira moderni ples i koreografiju. To je od Holivuda udaljeno 40 minuta, tamo probamo, a sad sve češće putujemo, nastupamo. Upravo uvježbavamo repertoar za koncert 25. januara 2010. u "The Mintu", legendarnoj muzičkoj pozornici Holivuda. Januarski (2010.) kalendar mi je prebukiran.

Zanin muzički angažman u Riječniku Mostara definisan je: "ne zna kud udara". Uz trajno poštovanje tog Riječnika moram primjetiti: u njenom slučaju netačna definicija. Zana tačno, i odavno, zna šta hoće i čemu stremi. Nad ulazom u najstariji i najugledniji španski univerzitet u Salamanci, kroz koji su prošli svi slavni Španci, dočekuje natpis: "Ono što ti Bog nije dao, ne možemo ti ni mi dati". Nisam baš siguran ko je zadužen za davanja, ali bilo ko da je, kod Zane nije škrtario. Ima nešto samo svoje, drugačije. Biti lijepo drugačiji od ostalih, prečica je do vrha svih umjetničkih Parnasa. Kojom Mostarka u Holivudu uspješno hodi. A svratiće i u Švedsku, u martu. U Sarajevo, Mostar… Sprema se i sa pacifičke na atlantsku obalu US.

- Zamislite, nakon što smo se našle u istom broju “Pošte” pa upoznale preko interneta, na nedavni koncert s Floride mi doletjela Maja Kazazić. Sedam sati leta, preko Njujorka. Obradovala me i dirnula, Maja. Čim uhvatim vremena odoh na Floridu, divna je Maja, - govori Zana Mesihović, lijepa svjetioničarka balkanske duše u Holivudu.

Vrijeme će pokazati da li će otisnuti dlan uz filmske besmrtnike na Walk of Fame u Holivudu, ali da je meku balkansku, bosanskohercegovačku i mostarsku dušu već otisnula u filmskoj prestonici svijeta to, definitivno, stoji. (Januar 2010.)

UPITNIK
Draga Zana, Da krenem od konstatcije: moja branša novinarska, umije pitati i pametno i glupo. Što provjereno znam iz dva iskustva: čovjeka koji je, u sva tri medija, sačinio par hiljada razgovora i dao par stotina intervjua. Sagovornike često pitah nesuvislice, imali su mnogo toga važnijeg reći nego što pitah, a isti je slučaj kad su pitali mene, Te te molim: slobodno zanemari svako pitanje, piši ono što smatraš važnim i potrebnim reći, a i tanjoj pameti od ove moje podgremečko-mostarske lako je iz pametnog odgovora izvući pametno pitanje. Drugo molim: ukucaj i vrni odgovore na ovom primjerku Upitnika jer sam nevješt s PC-em, raspe mi se slog, poslije ne umijem sakupiti. I okači koji fotos, onaj prošli je "potrošen" kao ilustracija u posljednjem broju "Pošte" gdje sam nešto širom informacijom upoznao naš svijet u Skandinaviji (i ne samo Skandinaviji jer "Pošta" ide na sve kontinte u tiražu većem od Oslobođenja i svih SA magazine sem žutog Avaza) dakle, upoznao sam ih s događanjima vezanim uz "If you wondering". Uostalom, imam u PC-u, okačiću ti tekst. Što ne znači da iz njega nešto ne možemo ponoviti. I treće: ja ne činim klasične intervjue. Finalni proizvod je skica za portret, novinski kroki koliko to prostor dozvoljava. Te ni ova moja pitanje neće in. E, sad idem na suštinu.

PITANJE: Uz sva saznanja o porodici i tebi, molim CV? (Kad pišem saznanja o porodici i tebi počinju od čestite i plemenite Zejne koja je tebi nena, a po Brehtu Mostarska Majka Hrabrost. Imao sam čast i sreću poznavati je. I istinsku tugu nalon vijesti od 17. septembra '93. Ako sam pogriješio u tragičnom datumu, ispravi me).

ODGOVOR: Da, mislim da je to pravi datum nenine smtri, koja je umra u našem stanu u Mostaru, stanu u kojem mi nismo bili zahvaljujući mojoj materi AIdi i zahvaljući vama dragi Mišo, koji ste nam pomogli da izađemo iz Mostara '92. sa onim humanitarnim autobusima koji su išli sa Rondoa. Šaljem biografiju kao "attachment", ako na to mislite.

PITANJE: Mada je naše trajanje u normalnim uslovima teško dijeliti na poglavlja, to njeznih godina koliko imaš potrošila si u Mostaru, Švedskoj, opet Mostaru i Sarajevu i od pocetka '09. slatko, koliko sam te dobro shvatio, nastavila u L. A. (Neću pitati s kim se od slavnih glumaca tu družiš, to su te već pitali i odgovor znam, ali pričića je Bajadera, ako ti nije teško ponovi)... Molim da iz sva četiri poglavlja izdvojiš ono što najtrajnije nosiš u sjećanjima. Mostar: pianino, ples, pjevanje... Ko je presudno uticao? Švedska: dobra i loša iskustva, govorila si mi o tome telefonom, ne budi ti teško ponoviti... Ponovo Mostar, Sarajevo: molim detaljnije... Sa imenima koja smatraš potrebnim pomenuti, događanjima, autorskoj produkciji... svemu što smatraš značajnim... Dosta toga ima na internetu, ali radje bih da čujem izvorno.

ODGOVOR: Evo ja ću nabrojati nekoliko trenutaka koji mi se čine važni čisto zato jer ih se sjećam. Vi ne morate uvrstiti sve, nego izaberite ako je išta od ovoga interesantno za intervju. Mostar, negdje 9.e, eto nisam bila ni tinejdžerka još kad sam zalutala na audiciju Mostarskih kiša u Domu mladih. Tu ste bili i vi. Primljena sam i kad sam stigla kući isprićam mami šta se desilo i ona izvadi ploču Mostarskih kiša, koju je čiko po imenu Josip Sliško, posvetio meni, Zejnaidi, "u nadi da ću jednog dana zapjevati sa Mostarskim kišama, i to su bili moji prvi pjevački koraci. Još uvijek se sjećam mračne sobe, pianina i vas Mišo, ako se ne varam, odjevenog u crnu rolku. Sjećam se da ste bili vrlo ozbiljni. Dvije tri godine ranije, otac me odveo na prvu lekciju klavira sa profesorom Duškom Strekeljom. Još jedan vrlo vazan događaj u "Domu mladih" (današnja "Kosača") za mene je bio koncert Himze Polovine, kratko prije njegove smrti. U jednom trenutku je pjevajući, skočio sa scene među publiku. U tom trenutku pomislila sam kako je važno zapamtiti taj trik, za buduće sopstvene nastupe. (Još nisam bila ni krenula u osnovnu školu, u tom trenutku, a znala sam da i ja želim pjevati pred publikom upravo kao on, kada odrastem). Šetnje sa svojim ocem, izleti na Neretvu i Bunu, mostarski izviđači, pa onda granatiranja, sklonište, i odlazak iz Mostara. Godinu dana smo nakon odlaska iz Mostara živjeli na Hvaru, gdje sam sklopila neka od životnih prijateljstava. To je ujedno bio i jedan od najtežih perioda u mom životu. Ja, mama, sestra, braća i ja smo bili gladni i željni svega. Kontakt sa ocem i rodbinom u Mostaru i Sarajevu nismo imali. Budućnost je bila neizvjesna, loše stvari su se događale u neposrednoj sredini. Dolazak u Švedsku. Na granici su mi oduzelu macu, koju sam krišom uvela u Švedsku, jer nisam imala gdje ostaviti to drago stvorenje koje mi je zaista pomoglo kroz sve grozote. Nakon tri mjeseca su nam poslali račun kremacije. Od prvog dana sam mrzila Švedsku. Sve je bilo sivo i ružno. Spavali smo u ogromnim atletskim dvoranama sa stotinama ljudi u istoj prostoriji i papirnom posteljinom.

PITANJE: Znam da si kao djevojčica željela pjevati. A ne znam kad si počela osjećati i artikulisati sopstveni muzički doživljaj? (Moj slučaj: "propjevavao" sam jer me uznemiravalo neko uzbuđenje, neka muzika koja je drhturila oko dijafragme na jednoj, e-mol žici. Te sam je se kutarisao prevodeći i stih ili tekstić za pjevanje. A tekstića sam stotine "ubo", tako su to zvali, na gotove kompozicije. Monteno je kompozicije zvao, i sad zove: "muzika").

ODGOVOR: Od prvog dana muzičke škole i klavira nisam željela niti planirala pristati na "vježbanje". To mi se činilo ubitačno dosadno ali se zahtijevalo od mene. Tako da bih sjela za klavir svako veće i započela neki menuet, a kad bi se mama psihički zadubila u nešto drugo ja sam počela na klaviru "izmišljati" nove melodije, sopstvene kompozicije. Vremenom sam sve bolje znala prevariti mamu, te bi ona mislila da zaista vježbam neko klasično djelo. Istovremeno sam počela pisati stihove ali tada još nisam spajala tesktove i melodiju. Mislim da sam išla u drugi osnovne kad sam počela pisati. Ja i sestra smo skladali prvu pjesmu (muzika i tekst) zajedno, za klavirom u našoj zajedničkoj sobi u ulici Ante Zuanića u Mostaru.

PITANJE: U tome što stvaraš znalci prepoznaju "balkanske korijene", "balkansku dušu". Kako bi ti definisala?

ODGOVOR: Da, ja bih to tako isto definisala. Mislim da je Balkan jedno veliko blago koje mi je podareno. Mislim da ta "duša" i kompleksnost jezika, ritma i melodije može da se uporedi sa afro-američkim jazzom, klezmerom, kubanskim i latino američkim muzičkim nasljeđem. Tj, posjeduje istu dubinu i osobenost izražaja. Kada sam stigla u Švedsku upoznala sam jazz muzičara, porijeklom iz Mađarske koji me je učio prvenstveno jazz i gospel. Trebalo mi je zrelosti i godina da to spojim sa melodijama koje nosim u srcu, koje su ono što svima zvuči "Balkanski". U pitanju je obićno mol, ponekad ritmovi koji nisu standard u tipičnoj zapadnjačkoj u muzici. Ali moj način pjevanja je sličniji zapadnjačkim jazz pjevačicama nego nekim našim sevdah pjevačima, zato jer me Sandy (Steven A Garrick) naučio pjevati. A on je bio džezer. To je ta kombinacija.

PITANJE: U nastavku prethodnog: rekla si mi da želiš biti svoja što shvatam nova, drugačija. Znaš: kad me pitaju zašto volim ovog ili onog u cjelokupnoj umjetnosti, uvijek mi se činilo da je najrječitiji odgovor ako kažem: "Jer je drugačiji". U ličnim kartama SFRJ bila je rubrika "osobeni znaci". Što se ispunjavalo kao "mladež iznad lijevog oka" ili slično. Te osobene znakove stvaraoci, umjetnci posebno, nose u sebi. Koji je tvoj?

ODGOVOR: Haha... Eto, mislim da je odgovor već dat, uz prethodno pitanje.

PITANJE: Otkud da ti švedska vlada, ili ko već iz Švedske, stipendira muzičku doobrazbu? (Pišem doobrazbu sa nadom da ću u CV-u naći sve prethodno).

ODGOVOR: Ništa specijalno u vezi toga. Švedska vlada posuđuje dio novca, a dio novca je stipendija. Svaki švedski državljanin ima pravo na to, pod uslovom da zadovolji kriterije škole, te da je izabrano obrazovanje međunarodno priznato.

PITANJE: Mada si telefonom, molim da ponovo pojasniš šta podrazumijeva tvoj studij u L.A. I šta očekujes da ti da? (Pričah li ti: za prvog boravka u Španiji posjetih Salamanku, jedan od najstarijih i najuglednijih univerziteta u Evropi, svi veliki Španci su žuljali klupe u Salamanki... A nad ulaznom kapijom u grad - univerzitet, poluluk je na kojem piše: "Ono što ti Bog nije dao, ne možemo ti ni mi dati". Bog, ili ono što se pod tim pojmom podrazumijeva, ako ga ima, nije široke ruke i ne vjerujem u njegova davanja. Ili se rodiš s nečim, ili ne rodiš. Ti si imala sreću da jesi s muzikom kao i s riđom kosom).

ODGOVOR: Smatram da se svaka osoba rodi sa darom, da je kreativnost Bogom data svakom čovjeku. Međutim, svako nema roditelje i okolinu koji ga upute i pomognu mu da razvije svoj talenat. Jako osjećam i volim muziku i čitava porodica sa mamine strane je jako muzikalna i svi su bili pjevači, violinisti, gitariste, itd ali smatram da je moja želja za izražavanjem mogla i doći do izražaja na drugi način. Kao dijete sam plesala, volim slikati i mislim da bih voljela nekad napisati bajku. Eh sada, stihovi u rimi, uz molske melodije, to je čisto moja najveća strast. Studiram klavir, kompoziciju i produkciju, da bih postala jos samostalnija kao kantautor i kompozitor.

PITANJE: Da se vratimo naslovnoj "Daily Variety". Kako si došla do nje? Kako je pjesma nastala, pomeni sve od početka do snimanja sa bgd. Filharmonijom. Hoće li se pojaviti na CD-u. Ako je odgovor potvrdan: gdje, kada, ko je izdavač?

ODGOVOR: Da ispravim. Nije BGD. Filharmonija, nego BGD. Filmski orkestar. Sve je počelo s tim da je Straw Wiseman, šef supervajzinga produkcije bio slučajno na mom koncertu u Santa Monici i oduševio se muzikom. To se desilo čak u maju, tako da sam ubrzo nakon što smo razmijenili vizitke skoro i zaboravila taj trenutak. Prije otprilike mjesec dana on se međutim javio i pitao me da napišem pjesmu, koja zvuči slatko ali staromodno, ljubavnu pjesmu koja bi se lijepo uklopila u film o starijem stražaru svjetionika. Moram spomenuti da je ova pjesma vrlo atipična u poređenju sa mojim drugim materijalom jer je napisana specialno za ovaj film. Pjesmu su drugi opisali kao: klasičnu američku folk-pjesmu, u duhu Leonarda Cohena. Nakon što sam mu mailom poslala moju "ideju", opet me nazvao. To je bilo dva dana kasnije. Rekao mi je da se režiser i cijela ekipa ozarila kada su pjesmu ubacili u dati kadar. Sve je bilo na svom mjestu. I kratko nakon toga izašao je "Variety", pa onda i "Los Angeles Times" (više puta) sa najavom filma i predlozima za Oskar i Golden Globe za najboljeg glumca, film, režisera, sporednu žensku ulogu, muziku i orginalnu pjesmu. CD će se, eventualno, pojaviti. Uslovi su u raspravi. Priča se i o tome da na tom CD-u bude još nekoliko mojih pjesama.

PITANJE: Ima li još sličnih, dobrih novosti?

ODGOVOR: U januaru 2010. trebam snimiti spot za pjesmu. Režirati ce Daniel Adams, režiser filma u svrhu promocije filma i pjesme za Oskara. Također u januaru (2010.) imam više nasupa sa svojim bendom Balkan Soul Orchestra.

PITANJE: Umalo zaboravih, molim te nekoliko redova o tvojoj sestri. Šta radi, koliko uspijeva, imate li vremena jedna za drugu? Sem nje, susrećeš li još koga s naših strana tu?

ODGOVOR: Ja i sestra se vidimo jednom sedmično. Pošto je ona manje više sklopila čitav moj bend i svi su njeni školski drugovi na Kalifornijskom Institutu za Umjetnost (California Institute Of Arts), tamo imamo i probe. To je od Hollywooda udaljeno 40 minuta. Inače, ona studira moderni ples i koreografiju na tom prestižnom koledžu. Nedavno sam, zahvaljujući Vama, upoznala Maju Kazazić i imam je namjeru posjetiti na Floridi ćim budem imala vremena.

PITANJE: Nedostaje li ti Mostar, Sarajevo ili Švedska, pak? I kad ćeš na jug?

ODGOVOR: Nedostaje mi, kao i svim Mostarcima, Mostar, uvijek. Nedostaju mi mama i tata, braća. Švedska mi nedostaje ovako kad je Božić, jer tamo žive moji švedski prijatelji i "rodbina' kod kojih sam uvijek bila za većere i slavlja u ovo vrijeme godine:). U Švedsku idem u martu (2010.) za proljetni raspust. Poslije marta nisam još ništa isplanirala... Dragi Mišo, molim Vas da me upitate šta god Vam možda nije jasno. Možemo se i čuti na skype ili oovoo (ja ću ga opet downloadovati). Šaljem Vam pjesmu i poster za nastup u januaru 2010.! Čujemo se uskoro! Veliki pozdrav iz Los Angelesa! Zana

Zana Mesihović, Mostar, Bosna i Hercegovina
Smijesa istoka i zapada, crnačkog soula i ciganske muzike, uz vokale prave soul dive, te snažne osobne tekstove, Zana Mesihović je doista nešto novo. Rođena i odgojena u Mostaru, Zana je odrasla slušajući balkanske rock bendove. Kao petogodišnjakinju, otac ju je odveo na prvu lekciju klavira. 1993. godine Zana dolazi u Švedsku i tu sreće svoga učitelja muzike, poznatog jazz muzičara, Sandy Garricka koji je u svojim mlađim danima radio sa Frank Sinatraom i aranžirao za Count Basiea, te podučavao vokalnu tehniku pjevačicama kao što su Barbra Streisand i Dionne Warwick. Zana svoj prvi demo snima u školskom studiju i dobija ugovor sa "Sony Music" u Švedskoj. Pobjednik je mnogobrojnih muzičkih takmičenja širom Skandinavije, kao autor izvođač. 1999. godine Zana odlazi u Sarajevo, gdje sa rodicom snima pjesmu /"Dala bih ti život"/, s kojom osvaja šesto mjesto na manifestaciji Vaš šlager sezone. Zanina muzika danas je mješavina soula i sevdaha, te Balkanske Romske muzike - "Trebalo mi je dugo da nađem način da spojim sve ove razne muzičke atribute u ovu smijesu koju zovem "Balkan Soul". Zana i njen bend, osvojili su publiku širom Skandinavije. Singlovi - "Gotta Stop" i "Talk to Me", - doživjeli su veliki uspijeh i švedske novine nakon jednog od Zaninih nastupa pišu da je "Balkan nova Jamajka", te da je Zana začetnik drugačije vrste soula! Među Zanine nastupe možemo nabrojati Festival Budva, Švedski internacionalni festival Hoodsfred, Radijsko-Televizijski Festival u BIH, TV programi kao "Nyhetsmorgon", "Subotom uvečer" na FTV itd. Zana je nastupila i na 5. Mostar Blues Festivalu, Exitu 2008 i nedavno plasirala muziku za film. Zanin material (tekst i muzika) je objavljen na albumima švedske rap zvijezde Ayesha (www.ayesha.se) i australske pjevačice Annabel Fay (www.myspace.com/annabelfaymusic). Zana je radila na Internacionalnom koledžu u Mostaru, kao muzički direktor.

Jorge Camara, the president of the Hollywood Foreign Press Association, has announced the timetable for the 2010 Golden Globe Awards to be broadcast in HD Sunday, January 17, 2010, from 5-8 PM (PST) and 8-11 PM (EST) live on NBC from The Beverly Hilton Hotel. This will mark the first time that the Golden Globes ceremony will be broadcast live all over the United States. In previous years, those on the West Coast watched the Globes on tape delay, after already knowing who’d won, what the stars were wearing, and whose speeches were the most long-winded.

ACADEMY AWARDS
The 82nd Academy Awards ceremony will honor the best films of 2009 and will take place March 7, 2010, at the Kodak Theatre in Hollywood, Los Angeles, California. It will be televised in the United States on ABC.

"If You’re Wondering" composed and performed by Zana Mesihovic (Independent Artist, Voice), is featured in "The Lightkeepers", the new film from director Daniel Adams. "Zana has a rare and special gift. The song made the filmic moment magical", commented Straw Weisman, head of worldwide production for the film's studio, New Films International.

Recent buzz about Zana (including a mention on the cover of Variety magazine) includes Golden Globe and Academy Award considerations for "Best Original Song". "The Lightkeepers" stars Richard Dreyfus, Mamie Gummer, Tom Wisdom and Blythe Danner. This is the second film in Adams' Massachusetts-based turn-of-the-20th-century trilogy (the first, "The Golden Boys" with David Carradine, was released last year).

Zana's spent her early childhood in Mostar in the former Yugoslavia, learning to play piano and winning local dance contests. At the age of 11, when war broke out in Bosnia-Herzegovina, her family was forced to sell their possessions in exchange for bus tickets and flee as refugees to Sweden. Despite the upheaval, Zana resumed her music studies, and her talent soon came to the attention of world-renowned jazz pianist and vocal coach, Steven A. Garrick (Frank Sinatra, Dionne Warwick, Aretha Franklin). He took the precocious singer under his wing, tutoring her until his untimely passing when Zana was just 13. Undeterred, she recorded her first demo at the age of 15 and immediately landed a record offer with Sony Music Sweden. By 16, the rising star had performed in front of a television audience of 20,000 in Sarajevo. In 2006, Zana moved back to her war-shattered home town to work as the Musical Director at United World College before relocating to the US in early 2009. to study music at MI and expand her career.

Learn more about Zana on Facebook
16/04/2007Band Web site www.zanamusic.com - An established performer across the Balkans, Zana Mesihovic has gained a solid reputation as a singer-songwriter, appearing regularly on screen, stage and radio. Her voice embodies the spirit and feist of Balkan Roma music and flirts with r&b, soul and jazz. The result is a pure cross-cultural blend of the traditional and contemporary, with influences that stay true to her rich Balkan roots and her passion for jazz standards. Her music has been referred to as "Balkan Soul" or "World Soul". A typical set list would include Zana's original material, jazz standards and a few gipsy standards in Roma language. Her background alone is a whirlwind ride. She spent her early childhood in Mostar in the former Yugoslavia, learning to play piano and winning local dance contests. But her musical sensibilities were quickly curtailed at the age of 11 - war broke out in Bosnia/Herzegovina. Her family was forced to sell their possessions in exchange for bus tickets, and flee as refugees to Sweden.

Despite the upheaval, Zana resumed her music studies, and her talent soon came to the attention of world-renowned jazz pianist and vocal coach, Steven A. Garrick (worked with Frank Sinatra, Dionne Warwick, Aretha Franklin). He took the precocious singer under his wing, tutoring her until his untimely passing, when Zana was just 13. Undeterred by the loss of her mentor, she recorded her first demo at the age of 15, and immediately landed a record offer with Sony Music Sweden. By 16, the rising star had performed in front of a television audience of 20,000 in Sarajevo. In 2006, Zana moved back to her war-shattered hometown Mostar to work as the "Musical Director" at United World College. Zana's two EPs, "Gotta Stop" and "Talk to me", released by Universal Music Sweden have drawn attention of major magazines and radio stations. After a live gig on Swedish national television, the Swedish newspaper "Metro" wrote that "Balkan is the new Jamaica" and another, well known daily magazine Aftonbladet called Zana's music "a different kind of soul". Her videos, "Gotta Stop", "Never Loved This Way", "Teces mi u venama" (in Bosnian) have been in heavy rotation on Balkan music channels, while live performances have included appearances at Hoodsfred festival in Sweden, Budva Festival in Montenegro, Exit Festival in Serbia, Mostar Blues Fest in Bosnia.

She has written with and for artists and producers including the Swedish hip hop star Ayesha, the musician Sebastian Notini (Jorge Ben Jor, Eagle Eye Cherry) and noted producer and drummer Brady Blade (Emmylou Harris, Steve Earle, Dave Matthews), Danish hip hop producers The Lounge Lizards (KRS-ONE, Akon, Cee-Lo), with some tracks for Balkan hip hop compilations, and Bosnian artists, Jorgen Elofsson (Celine Dion, Brittney Spears) and Gardner Cole (Madonna, Tom Jones). Her songs have so far been released on Universal, Sony BMG and Virgin EMI. Her band, comprising of a group of amazing music graduates from Calarts, is working hard on creating a buzz and booking shows in California and a video shoot for the single "My Invention Of You" is scheduled with the award winning video music producer Q.
www.zanamusic.com www.myspace.com/zanamusic

ZANA MESIHOVIC - If you wondering (The Lightkeepers' soundtrack)

Autor priloga:
Milenko Mišo Marić
London, Velika Britanija
misomaric@hotmail.com







Davor Matosevic - videos
Reklamno mjesto 5
Rock Otocec 2010
Reklamno mjesto 6
Web portal Pljuga
Reklamno mjesto 7

Andjelko Jurkas (HR) - Bez rocka trajanja (Knjiga + CD)
Reklamno mjesto 8
Gary Talley (USA) - Guitar Playing for Songwriters
Reklamno mjesto 9

Hosting sponzor:

Barikada - facebook group





© Copyright by Dragutin Matosevic. All rights reserved (2004 -