Izbrisani tragovi u muzickoj prasini zaborava

Dragi citatelji Barikade,
Vi ste cesto mogli dozivjeti da stanete pred nekom lijepom slikom, gradjevinom, spomenikom ili necim slicnim. Kratko biste ih pogledali, pomislili - "Tko li je to izgradio ili napravio?" i bez odgovora na Vase pitanje krenuli svojim putem dalje. Meni se nesto slicno desilo, kada sam prije tri godine dobio u ruke jedan stari glazbeni snimak. Zastao sam i sam sebi postavio pitanje - "Tko to pjeva???". Razlog tome je u cinjenici da sam cuo jedan ugodni muski glas koji me je odmah zainteresirao. Iznenadjenje je bilo veliko kada sam saznao da je taj snimak snimljen davne, 1940. godine. Kada sam jos uspio saznati da je taj snimak snimljen u USA, u meni se odmah probudio duh muzickog arheologa. Pjesma, "Kukavica", o kojoj je rijec, a koju je dvadesetak godina kasnije pjevao i Stjepan Jimmy Stanic. Od ranije mi je bila poznata, ali ista pjesma "snimljena u Americi???" i to jos tako davno, to je zaista bilo nesto novo i za mene posebno interesantno. Pjevac stare verzije te pjesme zvao se Edo Ljubic.

Kada sam od mog internet prijatalja, Pokija, koji zivi u Americi, dobio jos neke snimke pjesama koje pjeva Edo Ljubic, poceo sam po internetu traziti podatke o Edi Ljubicu. Moj prijatelj Poki, koje je nesto znao o Edi Ljubicu, rekao mi je da je Edo i u Americi postao popularan, a ta popularnost krenula je jednim cudnim dogadjajem u Beogradu.

U Beogradu, glavnom gradu Kraljevine Jugoslavije, Edo Ljubic je pjevao kao kafanski pjevac, i jedan ugledni Beogradjanin u oprostajnom pismu, koje je napisao prije samoubistva, zatrazio je da mu Edo Ljubic pjeva na pogrebu. Edo je pjevao svoju poznatu pjesmu koja je bila hit tog vremena, pjesmu "Kad mi pises mila mati". Beogradske novine su saznale za tu pricu i lokalna karijera Ede Ljubica u Kraljevini Jugoslavija krenula je napred. Taj, u biti tuzni dogadjaj, napravio je Edu Ljubica veoma poznatim i on je za kratko vrijeme postao jedan od najpoznatijih gradjana Kraljevine Jugoslavije.

Koliko se moj Internet prijatelj Poki moze sjetiti detalja iz knjige "Bolja proslost", Petra Lukovica (oko 1989), u kojoj je obradjena estrada ex-YU, Edo Ljubic je pjevao u kafani "Domovina" u Beogradu koja se nalazila u blizini Tehnickog fakulteta. Da li je ta kavana nosila isto ime u doba Ede Ljubica, to mi za sada nije poznato.

Poslo mi je za rukom da saznam, da je Edo Ljubic pored toga pjevao jos i u Subotici, na Palitskom jezeru. Takodjer je pjevao u poznatoj Vrnjackoj Banji, koja je u to doba bila pojam zabavnog i veselog zivota.

Da se vratimo na pocetak zivota Ede Ljubica i na detalje njegovog zivota, koje sam nakon duze potrage, uspio pronaci i izvuci iz zaborava.

Edo Ljubic rodjen je u Donjem Vakufu 1912. godine u familiji imucnih Klare i Nikole Ljubic. Vec u starosti od 5 godine on je pokazao svoj glazbeni talent, jer je poceo svirati jednu djeciju "Bisernicu" koja je vise bila igracka, a manje muzicki instrument. U starosti od 10 godina, Edo Ljubic je dobio pravu "Bisernicu" i vec nakon 4 godine on je imao svoj amaterski tamburaski orkestar od desetak clanova. Edo Ljubic je vodio taj amaterski orkestar i istovremeno je u njemu bio aranzer i instruktor.

Roditelji su Edu Ljubica upisali u Jezuitsku (Isusovacku) gimanaziju u Travniku koju je Edo i zavrsio. Po tom detalju se moze zakljuciti da je Edo Ljubic dosao iz imucne familije, jer su takovo obrazovanje u to doba mogli dobiti samo djeca, moze se reci, iz bogatijih familija.

Poslije gimanazije, Edo Ljubic je otisao u Zagreb i tamo je poceo studij muzike i pjevanja. Vec nakon godine dana, 1929. godine, Edo je otisao u Francusku gdje je upisao studij elektrotehnike koji je trajao do 1933. godine. Vrativsi se u Kraljevinu Jugoslaviju, Edo Ljubic je umjesto da se posveti elektotehnici - poceo profesionalno pjevati .

Tu se moze povuci veoma ocita paralela izmedju zivota Ede Lubica i Vlahe Paljetka: Vlaho Paljetak takodjer je napustio uciteljsku profesiju i posvetio se je kazalistu i glazbi. Obojica su pokazaivala sklonost umjetnickom i boemskom zivotu. Buduci da su istovremeno komponirali i pjevali, moze se poci od toga da su se Vlaho Paljetak i Edo Ljubic sreli i poznavali. Vlaho Paljetak takodjer je bio zaboravljen dok ga Milan Bacic i Dubrovacki Trubaduri nisu izvukli iz zaborava.

Edo Ljubic poceo sa pjevanjem na Radio Beogradu, i time je on postao poznat u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Bio je jedna od najpoznatijh i najpopularnijih licnosti tadasnjeg vremena. Na internacionalnim turnejama Edo Ljubic je u Parizu, Budimpesti, Rimu i Berlinu sa uspjehom predstavljao glazbenu kulturu sa podrucja Kraljevine Jugoslavije. U Njemackoj se je 1935-1936 godine pocelo sa emitiranjem televizijskog programa i u to vrijeme, prilikom jedne turneje, Edo Ljubic dobio je priliku da nastupi u jednoj muzickoj emisiji na njemackoj televiziji. Mogu sa sigurnscu reci da je Edo Ljubic prvi gradjanin iz Kraljevine Jugoslavije koji je imao televizijski nastup!

Daleke 1939. godine otvorena je u New Yorku (USA) svjetska izlazba koja je trajala od 30.04.1939. do 31.10.1939., a u drugom dijelu od 11.05.1940. do 27.10.1940. Edo ljubic dobio je ugovor da svira u paviljonu nestale Kraljevine Jugoslavije i on je kroz to imao 6-mjesecnu ulaznu vizu za boravak u Sjedinjenim Americkim Drzavama. Pred kraj prvog dijela izlozbe, tocno 01.09.1939. u Evrpopi je poceo Drugi svjetski rat. Americka vlada odmah je donijela odluku, da svi Evropljani koji su dosli sa vazecom vizom u USA, dobivaju stalnu dozvolu boravka u Americi. Tom odlukom bio je obuhvacen i Edo Ljubic, bez obzira da je nestala Kraljevina tek 1941. godine bila obuhvacena ratom. Edo Ljubic je ubrzo nakon zavrsetaka svjetske izlozbe poceo snimati gramofonske ploce sa pjesmama iz Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Srbije i naravno, Bosne i Herzegovine.

Edu Ljubica je Drugi svjetski rat, dakle, prisilio da ostane u Americi i on je svoj novi dom nasao u Kaliforniji. Edo je tamo imao i dva vlastita ugostiteljski lokala u kojima je goste zabavljao sa njegovim orkestrom. Jedan od tih lokala i danas vodi njegova kcerka Nikki Lubich. Ljubav Ede Ljubica prema madjarskoj muzici moze se objasniti i cinjenicom da je njegova supruga potjecala iz Madjarske. Postoji autenticna izjava Ede Ljubica, da se on sa svojom suprugom nikada nije dublje posvadjao. Kada bi se ona naljutila, pocela bi na madjarskom da mu prigovara, a on to nije razumio. Kada bi se Edo naljutio, on bi njoj prigovarao na tadasnjem, srpsko-hrvatskom jeziku i nju to nije smetalo, jer ona taj jezik nije znala.

Dragi citatelji Barikade,
Sto sam dobivao vise podataka o Edi Ljubicu, njegov zivotni put postajao mi je sve interesntniji i njegova licnost mi je postajala, moze se reci, pomalo i zagonetna, jer sam imao osjecaj da Edo Ljubic nekako ne pripada vremenu u kojem je zivio. Kada se vidi da je Edo Ljubic, izmedju ostalog, jedno vrijeme zivio u Sarajevu, da je pjevao i kao kavanski pjevac u Beogradu i da je na kraju napravio karijeru i u Americi - moze se reci da je on bio veoma pokretan. Bio je pjevac koji je pjevao starogradske pjesme (koje su u to doba imale ulogu sadasnjih slagera), evropske slagere, sevdalinke kao i ostale narodne pjesme. Moram napomenuti, izraz "Kavanski pjevac" tog doba nema neko negativno znacenje, jer su u to doba svi bolji lokali imali svoj mali orkestar i pjevace.

Zar on nije bio tipicni predstavnik globalizma, gdje kvalificirani sluzbenik danas radi ovdje, sutra ondje, a prekosutra "tko zna gdje". Cijeli zivotni put Ede Ljubica odigravo se je prije, otprilike, 70 godina, kada su u nasim krajevama vladali drugi obicaji. Odlazak u Ameriku bio je u Kraljevini Jugoslaviji jedino poznat na Jadranskoj obali i na otocima. Vecini stanovnika Kraljevine Jugoslavije posjet susjednom selu bio je veliko putovanje, a da se ne govori o odlasku u Ameriku, sto je napravio Edo Ljubic.

Nesto prije odlaska Ede Ljubica u USA, negdje, izmedju 1936-1937. godine, poznati sarajevski fotograf (Nikola Drakulic, 1911-1987) vlasnik fotografske radnje, snimio je kratki igrani film "Ljubav u Sarajevu" i glavnu ulogu u tom filmu imao je Edo Ljubic koji je tom prilikom, izmedju ostalog, pjevao i nekoliko narodnih pjesmama iz Bosne. U tom istom filmu, Nikola Drakulic je na veoma lijep i efektan nacin uspio prikazati pejsaze i sokake starog Sarajeva. Taj detalj nam govori da je Edo Ljubic ucestvovao i u kulturnom zivotu tadasnjeg Sarajeva i moguce je da ga se neki stari stanovnik tog grada jos uvijek moze sjecati. Molio bih citatelje Barikade da se raspitaju kod starijih clanova svoje familije, da li oni mozda nesto znaju o djelovanju i zivotu Ede Ljubica. Ukoliko dodjete do nekog podatka, zamolio bih da mi se on dostavi na dole navedenu e-mail adresu.

U svakom slucaj, zivotni tragovi Ede Ljubica obiljezni su zrncima zlatnog praha, a gornji sloj cini debela prasina zaborava. Medjutim, ta prasina nije uspjela u potpunosti pokriti tragove njegovog djelovanja u glazbenom i kulturnom zivotu Kraljevine Jugoslavije. Svakako mogu reci da je za tadasnje doba, Edo Ljubic bio osoba koja je veoma pridonijela kulturi i njenom sirenju u Kraljevini Jugoslaviji. Po pokretljivosti i zivotnom elanu, bio je daleko ispred svog vremena i danas bi sigurno bio covjek koji bi aktivno zivio i u svijetu Interneta.

Dragi citatelji Barikade,
Prelomne, 1945. godine, na podrucju ex-YU dosla je nova, "Narodna vlast", iza koje je stajala komunisticka ideologija. Po toj ideologiji, kulturni zivot morao je biti strogo kontrolisan od strane vladajuce partije, t.j. kultura je postala instrument politike. Svi stariji umjetnici su, manje vise, smatrani zarazenim burzoaskim nacinom razmisljanja i zbog toga se nije htjelo da oni javno nastupaju. Edo Ljubic koji je toliko godina zivio u Americi, kod ideoloskog neprijatelja, bio je veoma ideolski sumnjiv i time i nepozeljan. Mislim da je u nekom od partijskih komiteta vladajuce partije tog vremena donesena odluka, da se Edu Ljubica izbaci iz javnog zivota metodom da se on ne spominje i da se njegove pjesme ne emitiraju i ta je odluka rigorozno provedena. Time sto se njegov glas vise nije cuo na radio programima, vrijeme je ucinilo svoje i Edo Ljubic bio je skoro potpuno zaboravljen na prostorima ex-YU.

Danas mogu reci, da ta prasina zaborava na zlatnim tragovima Ede Ljubica nije nastala prirodno, vec je ona djelo smisljene cenzure! O intelektualnom dometu te cenzure i cenzora ne treba raspravljati, jer pokusaj da se jedan od najboljih sinova ovih krajeva izbaci iz povjesti ex-YU, sve govori o tim ljudima i nacinu misljenja tih ljudi, koji su to pokusali. Mogu samo reci - "Srecom, nisu uspjeli!"

Interesnatno je da kod ljubitelja sevdalinke, pored svega, Edo Ljubic nije potpuno pao u zaborav i da ga se spomonje kao izvrsnog pjevaca. Nazalost, time je vremenom nastao utisak da je Edo Ljubic iskljucivo pjevac sevdalinki, sto ne odgovara stvarnim cinjenicama, jer Edo Ljubic je imao veoma siroki repertoar umjetnickog djelovanja. Uzrecica da se povijest ponavlja, moze se primjeniti i na Edu Ljubica.

Na Vlasicu je oko 1988. snimljen igrani film "Posljedni skretnicar uskotracnog kolosjeka" i u tom filmu je Edo Ljubic imao jednu sporednu ulogu. U tom filmu je gopodin Vehid Gunic imao ulogu TV reportera i od njega sam dobio taj podatak. Po rijecima gospodina Gunica, Edo Ljubic je doputovao iz USA na snimanje tog filma. Sjetite se, njegov prvi film na podrucju BiH snimljen je daleke 1936/1937 godine. Veoma je interesntno da je film "Posljedni skretnicar uskotracnog kolosjeka" snimala gospodja Vesna Ljubic, koja je braticna Ede Ljubica. Po tom detalju se da zakljuciti su "umjetnicki geni" rasireni u obitelji Ede Ljubica.

Do nedavno je Vesna Ljubic bila urednica Radio-drame na Radiju Federacije i po njenim rijecima, Edo Ljubic je zauvjek napustio pozornicu pocetkom devedestih godina, kada je umro (15/03/1993).

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Ovaj clanak nije zavrsetak price o Edi Ljubicu. Imam namjeru doci do jos vise podataka o toj ranoj zvijezdi naseg kulturnog i glazbenog zivota i da njegov zivotni put i znacaj otmem(o) od zaborava. Ukoliko mi pomognete pri tome, dragi citatelji Barikade, ucinit cemo zajednicki uspjeh ravan najboljim muzickim arheolozima. Nagrada bi nam bila ta da bismo od zaborava spasili jedan vrijedni detalj nase zajednicke glazbene kulture koji nam pokazuje da je kulturni zivot bio prisutan i u staroj Kraljevini Jugoslaviji. Mogu samo napomenuti, da nasa povijest sigurno ima vise takvih ljudi, ali nazalost, nasi ljudi su dolaskom CD-a pobacali stare gramofonske ploce i time su nepovratno unistena velika kulturna blaga. Kao konacan komentar samo cu Vam reci: "Ne bacajte lakomisleno stare knjige, nosace zvuka i svjedocanstva starih vremena". Patriotizam je, prakticno gledano, postovanje i cuvanje vlastite kulture i tradicije, uz istovremeno duboko postovanje kulture i tradicije prvih susjeda."

Dragi citatelji Barikade, slijedi pregled diskografskog stvaralastva Ede Ljubica. Lista koja je pred Vama, izvod je iz jednog americkog glazbenog kataloga i kao sto mozete vidjeti, stare ploce Ede Ljubica jos uvijek se prodaju. Prema podacima o pjesmama broj 353, 354 i 355 mozete zakljuciti da je Edo Ljubic imao i vlastiti ansambl (grupu ili orkestar).

Edo Ljubic - Diskografija

*345 Hoce? Nece? Mora? / Oj Livado - Edo Ljubic w / Kapugi Brothers Tamburitza Orchestra, VIC 25-3041. A-.
*346 Tiha Noci / Sremsko - Edo Ljubic w / Mirko's Tamburitza Orchestra, VIC 25-3057. A-.
*347 Dosla Drina / Tko Se Ono Bregom sece - Edo Lubic & Banat Tamburitza Orch, Sonart M-606. A-.
*348 Zlatan Grivna / Meglata Padnala - Edo Lubic & Banat Tamburitza Orch, Sonart M-604. A-.
*349 Lola / Hoce Cica - Edo Lubic & Banat Tamburitza Orch, Sonart M-605. A-.
*350 Gdje Si Da Si Moj Golube / Ja Te Ljubim Djevo Mila - Edo Lubic w / Olga Turkovic & Banat Tamburitza Orch, Sonart M-607. A-.
*351 Seoska Lola / Oj Jesenske Duge Noci - Edo Lubic w / Olga Turkovic & Banat Tamburitza Orch, Sonart M-6097. A-.
*352 Sjecas Li Se Onog Sata / Sinoc Si Meni Rekla - Edo Lubic w / Olga Turkovic & Banat Tamburitza Orch, Sonart M-608. A.
*353 Leti Leti / Golub - Edo Lubich & his Ensemble, COL 1063-F. A-.
*354 Misirlou / Osman Aga - Edo Lubich & his Ensemble, COL 1261-F. A-.
*355 Leti, Leti / Golub - Edo Lubich & his Ensemble, COL 1263-F. A-.
*356 Sunce Jarko / Kupite Djevrecke - Edo Lubich w / Continental Recording Orch., Continental C-205. A-. *357 Halaj Gigi / Milica Kolo - Edo Lubich w / Continental Recording Orch., Continental C-206. A-.
*358 Mori Vrcaj Konja / Imati Li Pari - Edo Lubich w / Continental Recording Orch., Continental C-207. A-.
*359 U Mom Selu / Milovo Sam Garave I Plave - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC V-3122. A-/B+.
*360 Nas zivot Ciganski / Gon' Goveda - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC V-3125. A-.
*361 Misirlou / Kradem Ti Se - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC V-3127. A-.
*362 U Mom Selu / Milovo Sam Garave I Plave - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC V-3132. A-.
*363 Po Mjesecini / Moj Zivote Gorak Li Si - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC V-3138. A-.
*364 Djevojka Sam / Kazi Mi Nevenko - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC V-3140. A-.
*365 Hoces Neces Moras / Oj Livado - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC V-3141. A-.
*366 San Ljubavi / Aj Bona Janjo - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC 25-3029. A-.
*367 Nas Zivot Ciganski / Gon' Goveda - Edo Lubich w / Kapugi Balkan Tamburitza Orch, VIC 25-3030. B.
*368 Jedna Cura Mala / Mico Mico - Edo Lubich w / Kapugi Brothers Tamburitza Orch., Balkan 550. A-(45 rpm).
*369 Sanjaj Marelo / Izgubljeno Jagnje - Edo Lubich w / Kapugi Brothers Tamburitza Orch., Continental C-201. A.
*370 Hladni Vjetar / Moj Se Lola Opio - Edo Lubich w / Milan Verni Victor Tamburitza Orch, VIC 25-3017. B-.
*371 Ca Je Lipo U Splitu Zivit / Mislim Rano, Pile Moje Malo - Edo Lubich w / Milan Verni Victor Tamburitza Orch., VIC 25-3016. A-/B+.
+372 Hajte Braco - Hajte Sestre - Edo Lubich w / Victor Orchestra, VIC V-3145. A-.
*373 Neven Kolo / Mladi Lovac - Edo Lubich with the Kapugi Bros Tamburitza Orch., Continental C-202. A-.
*374 Stara Majka / Dalmatinski Napjevi - Edo Lubich with the Kapugi Bros Tamburitza Orch., Continental C-203. A-.
*375 Dalmatinske Melodije / Nikoga Drugog Ljubit Necu - Edo Lubich with the Kapugi Bros Tamburitza Orch., Continental C-204. A-toB+.

Tursku pjesmu, "U Stambolu na Bosporu", Edo Ljubic je prvi put snimio 1941. godine, i to u Sjedinjenim Americkim Drzavama.

Tekst ispod fotosa: Veljko Drakulic sin Nikolin (lijevo) sa Edom Ljubicem, glasovitim pjevacem i nasim iseljenikom u SAD.

Tekst ispod fotosa: Veljko Drakulic sin Nikolin (lijevo) sa Edom Ljubicem, glasovitim pjevacem i nasim iseljenikom u SAD.

Dragi citatelji Barikade, nadam se da ste kroz ovaj prilog upoznali jednu interesantnu licnost iz nase glazbene povjesti i ja Vas jos jednom molim, pitajte Vase djedove i bake, da li se netko od njih sjeca Ede Ljubica. U prilogu Vam dajem tekst pjesme "Mislio sam da je zivot" iz repertoara Ede Ljubica.

The Book of Home
| The Book of Songs from Old Times | Knjiga starogradskih pesama |

Nikola Drakulic - bosanski filmski snimatelj i reditelj (1911-1987), vlasnik fotografske radnje u Sarajevu. Godine 1934. nabavio je filmsku kameru i poceo da snima, isprva reportaze i dokumentarne filmove (koji nisu sacuvani), da bi 1937. godine kao reditelj i snimatelj realizovao kratki igrani film, "Ljubav u Sarajevu", u kome pjeva i glavnu ulogu tumaci popularni pjevac sevdalinki, Edo Ljubic. S obzirom na nedostatak prethodnog iskustva, Drakulic je ovaj film zaista odlicno realizovao: kao iskusan fotograf nije imao problema sa filmskom fotografijom, snimci pejsaza i sokaka starog Sarajeva su efektni, kadriranje moderno, sto govori i o poznavanju zakonomjernosti filmskog zanata onog vremena, a montaza filma veoma korektna (ton je snimio i u Zagrebu obradio Sergije Tagatz). O Nikoli Drakulicu mozemo da govorimo samo na osnovu ovog jedinog sacuvanog filma. Drakulic je zatim izvjesno vrijeme snimao za potrebe Jugoslovenskog prosvjetnog filma da bi 1939. godine napustio Jugoslaviju, i poslije dvije decenije zivota i rada u Indoneziji, 1959. godine presao u Kaliforniju, gde je i zavrsio svoju karijeru i zivotni put.

Postovani citatelji Barikade,
Prvih deset citatelja koji mi se jave mogu dobiti dvije pjesme Ede Ljubica i to sevdalinku "Oj Kaduno Kono moja" i poznati slager "Te oci zelene" u mp3 formatu. Te pjesme cu Vam poslati e-mailom, a Vi mislite na vase internet (telefonske ) troskove.

Slijedi lista pjesama EdeLjubica koje su u posjedu Nadira Efendica:

Muzički arheolog i restaurator: Nadir Efendić Henstedt-Ulzburg, Deutschland Efendic@gmx.de

---