Zeljko
Peter Grilec rodjen je u Osijeku, Hrvatska, 27.06.1950. godine.
Sa sest mjeseci zivota, pocinje zivjeti u Sarajevu i tu je
ostao sve do 1994. godine. U Sarajevu je zavrsio Nizu muzicku
skolu (violina, a usput i klavir). Srednju muzicku skolu je
takodjer pohadjao u Sarajevu, a nakon nje i Muzicku akademiju
u Sarajevu. Diplomirao je 1976. godine. Rani period njegovog
muzickog djelovanja vezan je za sarajevski Vokalno instrumentalni
sastav (VIS) Ferali. Poslije odlazi u sarajevsku grupu Mobi
Dick. Prelazi potom u grupu Combo. Ta grupa je snimila oko
desetak kompozicija za arhiv Radio Sarajeva. Radio je i za
Radio Sarajevo, komponovao je za Big band Radio Sarajeva i
za jos mnoge druge pjevace. Duzi period je radio sa Farukom
Jazicem. Snimili su singl plocu sa kompozicijom, "Ne klepeci
nanulama", u zabavnom aranzmanu. Nakon toga je uradjen
i LP (long play) za Faruka Jazica. Poslije je osnovao Orkestar
Zeljka Grileca koji djelovao je sve do 90-tih godina, do pred
sami rat. Od 1994. godine zivi i radi u Engleskoj. Tu radi
kao bar pijanista i svirao je u par engleskih grupa i to iskljucivo
jazz standarde. Inace, radi i sa par engleskih vokalnih solistica.
Svirao je u cijeloj Engleskoj, na najvecim proslavama - partijima.
Kod kuce ima mali muzicki studio, pravi snimke (matrice), radi
instrumentalnu glazbu raznih zanrova. Povremeno ide u Kanadu,
Ameriku, gdje svira sa svojim prijateljima - Kanadjanima i
Amerikancima. Upozna je mnoge velike licnosti iz svjetskog
muzickog businessa kao sto su - Rick Wakeman (Yes), cuveni
klavijaturista, Cliff Richard, Hank Marvin, Harriet Ziegel,
George Hall... i mnoge druge. U Engleskoj je pohadjao razne
muzicke kurseve - od aranziranja, harmoniziranja, itd... I
dan danas je aktivan muzicar.
Miroslav
Gerencer Gero rodjen je 1948. godine u Osijeku. Karikaturom
se bavi vise od trideset godina. Clan je Hrvatskog drustva
karikaturista, Europske udruge karikaturista FECO, HZSU-a,
te International Cartoon Centra "WittyWorld" u cijem
je elektronickom izdanju suradnik i dopisnik za Hrvatsku. Stalni
je suradnik enigmatskih casopisa "Feniks" i "Skandi
Feniks" (za koji crta naslovnice). Povremeno objavljuje
i u švicarskom "Nebelspalteru", te drugim novinama.
Sedamdesetih je godina suradjivao s njemackim "Bildom".
Od samog pocetka Domovinskog rata bio je stalni suradnik Osjeckog,
a kasnije Slavonsko-baranjskog tjednika za koji je crtao naslovnice,
te u "Glasu Slavonije". Suradjivao je s turskim humoristickim
casopisom "Inat", a karikature su mu bile objavljivane
i u enigmatskom casopisu "Kviskoteka", magazinu "Nogomet", "Vecernjem
listu", "Slobodnoj Dalmaciji", "Reader's
Digestu", te na internet portalu "Osijek-online".
Jedan je od osnivaca online magazina za karikaturu "Kistoon".
Miroslav Gerencer Gero nije poznat i cijenjen samo kao karikaturist
vec i kao veoma uspjesan glazbenik...
Vojkan
Borisavljevic, kompozitor i dirigent. Rodjen 1947. u Zrenjaninu,
a od 1948. godine zivi i radi u Beogradu. Po zavrsenoj gimnaziji,
studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Muzicko obrazovanje
stekao u beogradskim muzickim skolama "Dr Vojislav Vuckovic" i "Stankovic",
kao i na privatnim studijama u Parizu. Umetnickim radom se
aktivno bavi od 1965. godine. Ceo radni vek (do odlaska u penziju,
februara 2006. godine), proveo kao slobodan umetnik u okviru
Udruzenja kompozitora Srbije, sa statusom istaknutog umetnika.
Komponuje muziku za pozoriste, film i televiziju, popularne
i decje pesme, pise instrumentalne kompozicije i aranzmane,
sto do sada cini nekoliko stotina dela razlicitih zanrova.
Bavi se dirigovanjem u pozoristu, na koncertima, festivalima
i RTV snimanjima. Vojkan Borisavljevic je od 1968. godine,
kao muzicki saradnik i urednik, saradjivao sa TV Beograd. Ucestvovao
na vecem broju muzickih, pozorisnih i filmskih festivala u
zemlji i inostranstvu, gde je vise puta nagradjivan...
Te,
1960-te godine, na Opatijskom festivalu Senka Veletanlic je
pevala pesmu "Noc bez zvezda" i istog casa, izronivsi
iz televizijskih talasa, Senka Veletanlic je u toj tamnoj noci
postala zvezda i s lakocom zauzela posebno mesto zene, u ocima
publike koja se tek ucila da sanjari. U balkanske usi, jos
tvrde od deseterca, poceli su da prodiru nezniji tonovi, savijajuci
gnezda za ljubav lisenu patnje. Bilo je to vise nagovaranje,
zasenjeno vokalima strasti, nego uobicajena ispovest puna kajanja.
Pesma je pocela jos u zagrebackom "Decjem carstvu" gde
su se igrale i pevale Snezane, Pepeljuge, golubici i leptirici.
U haljinama i kostimima koje je za tu priliku sila gospodja
Veletanlic, sanjujuci da joj cerka postane lekar, Senka je
pevala i ponekad zamalo gresila trazeci mamu u publici. Posle
se to ozbiljnije nastavilo u KUD "Joza Vlahovic",
sa cijim horom je prvi put upoznala Pariz, Belgiju, Italiju,
da bi 1958. godine, napravila prve snimke za Radio Zagreb.
I to je bilo presudno da svoju diplomu Ekonomskog fakulteta
Zagreb odlozi u fioku i svoj zivot definitivno posveti pesmi
(tekst: Marina Nikolic).
Julio
Maric, dirigent i skladatelj (Dubrovnik,12.04.1937.). Osnovno
muzicko obrazovanje stekao je u Herceg Novom. Sa 5 godina poceo
je uciti klavir, a nedugo zatim i violinu. Srednju muzicku
skolu zavrsio je: skolske 1955/56 godine - nastavnicki odsjek
(pod b - violina) i skolske 1956/57 godine - instrumentalni
odsjek - klavir na Srednjoj muzickoj skoli "Njegos" u
Kotoru. Skolske 1957/58 godine upisuje studije klavira na Muzickoj
akademiji u Beogradu (prof. J. Krstic - Popovic). Skolske 1962/63
godine upisuje se na Muzicku akademiju u Sarajevu, gdje je:
1967. godine diplomirao na Odsjeku za kompoziciju i dirigovanje
(glavni predmet Dirigovanje) sa ocjenom 10. Istovremeno je
zavrsio dvije godine na Odsjeku za kompoziciju i dirigovanje
(glavni predmet Kompozicija) sa ocjenom 10 i fakultativno,
dvije godine na Gudackom odsjeku - Viola sa ocjenom 10. 1969.
godine magistrirao je na Odsjeku za kompoziciju i dirigovanje
(glavni predmet Dirigovanje) sa ocjenom 10, i stekao naziv
Magistar muzike...
Gabor
Lendjel / Subotica, Jugoslavija, 11. aprila 1951. godine / Madjar
/ Srednja muzicka skola u Subotici (odsjek violoncelo) / Muzicka
akademija u Sarajevu (pored violoncela, pohadjao teoretski odsjek
i kompoziciju) / osnovao grupu Suze Mladih Krokodila (svira
gitaru i komponuje) / clan grupe Entuzijasti (svira gitaru i
komponuje) / Festival Omladina '71 (osvojeno 1. mjesto publike
sa kompozicijom "Padao je sneg") / muzicki saradnik
TV Sarajevo, saradnja i poznanstvo sa Duskom Trifunovicem. Radi
kao producent, aranzer i kompozitor sa vecinom tadasnjih pjevaca
i grupa, kao sto su: grupa Rock, Iver, Neda Ukraden, Jadranka
Stojakovic, Kemal Monteno, Mahir Palos, Ranko Boban, Narcis
Vucina, Slobodan Samardzic i drugi) / osniva grupu Teska Industrija
(kompozitor i aranzer skoro svih pjesama, svira klavijature,
snimljeno 3 LP i 7 single ploca) / saradnja sa grupom Indexi
(festival "Opatija" pjesma "Ti si mi bila u svemu
naj, naj, naj...") / saradnja sa pozoristima, TV i filmskom
industrijom (pisanje muzike za predstave, TV drame i filmove,
Sarajevo "Vas slager sezone '78", 1. nagrada strucnog
zirija - "Jesen umire na vodi" u izvodjenju Bisere
Veletanlic) / radi kao kompozitor, aranzer i muzicki producent
na Radiju Novi Sad, a na TV Novi Sad radi kao muzicki urednik
/ prva Rock Opera na madjarskom jeziku (komponuje rock operu
"Zelenokosa" koja postize veliki uspeh u cijeloj bivsoj
Jugoslaviji i Segedinu.) / ...
Dr
Stjepan Stipica Kalogjera, skladatelj, aranzer, dirigent i producent,
rodjen je u Beogradu 24. svibnja 1934. godine. Glazbom se bavi
od svoje seste godine. Prvi instrument mu je bila violina, a
kasnije truba i glasovir. Pohadja Glazbenu skolu pri zagrebackom
Konzervatoriju od 1948. do 1952. godine, kada upisuje studij
medicine na zagrebackom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao
1962. godine. U medjuvremenu intenzivno se bavi zabavnom glazbom
svirajuci u raznim sastavima. Nakon jednogodisnje turneje po
Njemackoj i Francuskoj, 1957/1958. godine, postaje clanom Plesnog
orkestra Radio Zagreba kao trubac, a kasnije kao klavijaturista,
te na kraju producent. Od 1958. godine pocinje skladati zabavane
melodije, te pise prvi aranzman za veliki orkestar. Napisao
je preko 4000 aranzmana za razlicite sastave (od comboa do simfonijskog
orkestra). Sudionik je mnogih festivala, te dobitnik mnogobrojnih
nagrada za skladbe i aranzmane. Suradjivao je sa mnogim vrhunskim
skladateljima i pjevacima.
Milivoje
Mica Markovic je klarinetista, tenor, sopran i alt saksofonista.
Rodjen je 20.03.1939. godine u Zagrebu. Gimnaziju i cetiri godine
muzicke skole "Franjo Kuhar" pohadjao je u Osijeku.
Tokom 1956. godine pocinje da svira na igrankama sa orkestrom
"Plavi 9". U Beograd dolazi 1957. godine i nakon polozene
audicije postaje clan Udruzenja dzez muzicara Beograda. Zapocinje
studije prava i paralelno nastavlja skolovanje u muzickoj skoli
"Josip Slavenski" gde i diplomira 1959. godine u klasi
prof. Franje Partlica. Iste godine slede prvi nastupi kao klarinetiste
sa Velikim dzez orkestrom "Branko Krsmanovic" koji
je vodio Milan Kotlic. Tokom narednih godina, sve do 1962. godine
kada odlazi na angazman u Nemacku, aktivno svira na beogradskoj
dzez sceni.
Muzicki
CV (Curriculum Vitae) je bitna rubrika na web stranici
Barikada. Nemoguce ju je formirati
bez tijesne suradnje sa onima o kojima bi ona i pisala. Rijec
je o osobama iz muzickog businessa koje su mu svojim
velikim radom i osobnim uticajima dale izvanredan doprinos.
Bez njih bi taj segment nase kulture bio drugaciji - u svakom
slucaju, siromasniji. Objavljujemo prvi prilog u kojem vam predstavljamo
gospodina Veljka Despota - diskografa, novinara,
urednika i producenta diskografskih izdanja, osnivaca, vlasnika
i direktora izdavacke diskografske tvrtke, dugogodisnjeg novinara
i urednika u tisku, na radiju i televiziji, uglednog clana strukovnih
udruga u Hrvatskoj i svijetu...
Zafir
Hadzimanov je rodjen 12.12.1943. godine U Kavadarcima - Makedonija,
od oca Vasila (magistra farmacije i etnomuzikologa) i majke
Vere (domacice). Gimnaziju i muzicku skolu zavrsava u Skoplju,
gdje cini i prve veoma uspjesne profesionalne korake u svijetu
pozorista i muzike. 1962. godine upisuje "Fakultet dramskih
umjetnosti" u Beogradu i 1967. godine diplomira sa odlicnim
uspjehom u klasi prof. Mate Milosevica. Jos kao student glume
postize izvanredne uspjehe - kako u teatru, tako i u svijetu
filma i show businessa. Osvaja prve znacajne autorske i interpretatorske
nagrade na svim tadasnjim jugo - festivalima: Beograd, Zagreb,
Opatija, Split, Skoplje… ali i na internacionalnim festivalima
u Sopotu - Poljska i Varaderu - Kuba.
Rodjen
sam 1967. u Bjelovaru, a veliku vecinu zivota sam zivio u Djurdjevcu.
Tamo sam radio na lokalnom radiju (od 1983. do 2001.), no stvari
su se pocele odvijati vrlo lose jer je novi direktor postavio
programsku shemu u kojoj je osnovica zabavna i narodna (novokomponirana)
glazba, tako da su moje emisije bile samo nekomercijalni i nepotrebni
"teret". Kasnije sam karijeru nastavio u glasovitom
glazbenom klubu "Podravac", u susjednom Virju gdje
sam sa Davor Ivancanom – Defom radio iskljucivo na promoviranju
nezavisne scene. Tijekom dvije i pol godine rada "Podravca",
prodefiliralo je oko stotinjak izvodjaca uglavnom sa slovenske
i hrvatske scene (Majke, Hladno pivo, Overflow, Don't, Strelnikoff,
The Stuff, Res Nullius, Phantasmagoria, Sumski, Pat Ambulance,
Not 4 Sale, Maroderi, Legen...).
Muzicki
Curriculum Vitae bi trebala biti nova MBB rubrika
koja bi imala zadatak da nam bolje predstavi licnosti iz muzickog
businessa koje nisu muzicari, ali ciji je rad, ipak,
vezan za muziku. Sve te licnosti su svojim djelovanjem dale
veliki doprinos razvoju muzickih scena na kojima su djelovale.
Dubravko Jagatic, novinar i muzicki promotor iz
Zagreba, jedna je od tih licnosti. Upoznajmo ga bolje.
Bogata
je muzicka biografija sansonjera Lade Leskovara.
Stekao je veliku popularnost u bivsoj Jugoslaviji. Pjevaci se
pamte po pjesmama. Lado Leskovar ih je snimio
vise od 300, a uz njegovo ime se veze i pjesma Potrazi
me u predgradju sa kojom je Lado 1964.
godine pobijedio na Opatijskom festivalu. Njegov
zivotni put nije ispunila samo muzika. Treba spomenuti i bogatu
filmsku karijeru, znacajnu diplomatsku karijeru i mnogobrojne
prijatelje koje je stekao sirom svijeta. Lado
jos uvijek pjeva.
Za
Branimira Baneta Loknera, Lokca, medju mnostvom epiteta na racun
njegovog svakodnevnog multimedijalnog rada - svakako se moze
reci i da je "Dobri duh ex i sadasnje YU rock scene". Lokac
je poslenik i entuzijasta koji decenijama druguje sa pop i rock
muzikom, sa njenim znanim i poluanonimnim akterima munjevito
reagujuci na svaki novi izdanak, na pojavu nekog benda i autora
bez obzira da li isti poticu iz centara ili "provincije" ex-jugoslovenskih
prostora. Demo snimci ili tek ostancani nosaci zvuka obavezno
se nalaze pod Banetovim istancanim i iskusnim kritickim pogledom.
Ako se od istih bar nesto kvalitetno moze izvuci, budite sigurni
da ce Lokac ucinite sve da se za ine aktere procuje, ako nigdje
drugdje, ono bar u nekoj od njegovih novinskih kulumni, u nekoj
od njegovih autorskih radijskih emisija.
Aleksandar
Sasa Lokner je karijeru muzicara orijentisanog ka rock vodama
zapoceo sa 13 godina. Inace, zavrsio je srednju muzicku skolu
- odsjek za klavir. Prvi bend u kojem je svirao klavijature
zvao se Stratosfera. Izvodili su fusion varijantu rocka. Njegov
drugi bend, u ono vrijeme veoma prestizan, zvao se Potop. Izvodili
su varijantu fusion jazz rocka. Druzenje sa Nesom Milosavljevicem,
frontmanom niske grupe Galija, rezultiralo je Nesinim pozivom
da se Sasa pridruzi njegovoj grupi, sto je on i prihvatio. Na
jednom od koncerata grupe Galija, Sasa Lokner dobija ponudu
od Bajage da se pridruzi bendu Bajaga i Instruktori. Od tada
i krece Sasin kontinuiran studijski rad, kao i gostovanja na
albumima mnogih ovdasnjih pop, rock i estradnih vedeta. On je
do danas svirao, snimao, radio aranzmane i produkciju na preko
200 albuma muzicara iz nekadasnje Jugoslavije i danasnje SCG.
Radmila
Mikic - Miki zapocela je svoju karijeru 1960. godine, nastupajuci
u ORFEUMU. To je bio muzicko-scenski kabare, a nalazio se pod
velikim satorom na platou iznad Trga Slavija u Beogradu. Prateci
se na gitari izvodila je "kaubojske" pjesme. Radilo se o repertoaru
hilibili i kantri vestern muzike. Specificnost njenog nastupa
karakterizirala je pored odjece, gitare i nacin pjevanja koji
je sadrzavao jodlovanje, koje je inace, karakteristicno za alpsko
podrucje, a u ovim pesmama javljao se kao uticaj njemacke kulture
na americkim prostorima. Prilog pripremio: Milivoje Mica Markovic
iz Beograda, SCG.